U protekloj godini u Europskoj uniji (EU) je registrirano 1,89 milijuna novih baterijskih električnih automobila što je vrlo osjetan skok od 29,7 posto naspram godine ranije.
Zanimljivo je da je u 2024. na godišnjoj razini došlo do pada od šest posto.
Ukupan broj baterijskih automobila u 2025. u EU dosegao je 7,59 milijuna čime je ukupna takva flota povećana godišnje za 31,5 posto u usporedbi sa stanjem iz 2024. godine.
Što se plug-in hibridnih automobila tiče, oni su imali rast od 34,2 posto u broju novoregistriranih došavši u 2025. na godišnju brojku od 1,03 milijuna.
Tradiconalna hibridna vozila imala su bitno nižu godišnju stopu rasta od 13,4 posto. Zanimljivo je pritom da su upravo takvi novoregistrirani automobili bili najbrojniji s brojkom od 3,62 milijuna.
Kod novoregistriranih dizelskih automobila dogodio se godišnji pad od 22 posto na 1,07 milijuna, a nešto niži pad od 18,4 posto imali su benzinski automobili kojih je novoregistrirano bilo 2,98 milijuna.
Izvor: Eurostat
Inače, u razdoblju od 10 godina, od početka 2014. do kraja 2023. godine udio novih registriranih električnih automobila u ukupnom broju vozila u EU je porastao s 0,31 na 14,53 posto.
Hrvatska je učinila daleko manji iskorak, tek s 0,14 na 2,57 posto.
Slovenija je bitno bolja jer je 2014. udio bio 0,02 posto, a 2023. 8,89 posto.
Hrvatska je u prošloj godini imala registriranih manje od tisuću novih isključivo baterijskih električnih automobila.
Zato spada među zemlje s najvećom stopom registriranih novih automobila koji koriste benzin, a za potrebe statistike u tom kontekstu su uključena i hibridna vozila.
Najveću takvu stopu imala je Grčka od 85,6 posto ispred Bugarske s 84,4 posto i Cipra s 84,2 posto. Hrvatska je na petom mjestu sa 78 posto.
Belgija, Danska, Francuska, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Portugal, Finska i Švedska imali su više novoregistriranih automobila na alternativna goriva nego na benzin.
U prošloj godini u EU bilo je 263,85 milijuna automobila i to je bio rast od 6,5 posto u odnosu na 2020. godinu.
Očekivano, najviše je automobila imala Njemačka s brojkom od 49,5 milijuna, a druga je Italija sa 41,8 milijuna.
U tom razdoblju od pet godina najveći rast broja automobila imala je Rumunjska, a stopa je bila 21 posto na 8,77 milijuna.
Druga je po stopi rasta od 18 posto bila Hrvatska i broj automobila došao je na 2.06 milijuna.
Slijede Litva i Cipar s rastom od po 16 posto.
Slovenija je imala rast od 10 posto došavši na 1,29 milijuna automobila.
Pročitajte još:
Stopa obnove voznog parka osobnih automobila u EU varirala je između 1,5 posto u Bugarskoj i 10,3 posto u Luksemburgu.
Riječ je o omjeru prvi put registriranih automobila naspram njihova ukupnog broja.
Hrvatska je na 2,6 posto jednako kao Poljska i po tome je u donjem dijelu ljestvice EU-a bliže dnu.
U Sloveniji je stopa 4,5 posto, a u Njemačkoj 5,8 posto. Prosjek za EU je 4,1 posto.
