Iako Europska unija nastoji ubrzati prijelaz prema kružnom gospodarstvu i povećati stopu recikliranja, trgovina sirovinama za reciklažu i dalje pokazuje veliku ovisnost o međunarodnom tržištu.
Lani je EU je uvezla 49,7 milijuna tona sirovina za recikliranje i izvezla 36,2 milijuna tona u zemlje izvan EU pa je razlika između uvoza i izvoza iznosila 13,5 milijuna tona, prema objavi Eurostata.
Istodobno, neto obujam uvoza porastao je za oko milijun tona ili 7,8 posto na godišnjoj razini.
Statističari napominju da je EU neto uvoznik reciklirajućih sirovina od početka prikupljanja podataka 2005. godine, a najniži neto obujam uvoza zabilježen je 2023., u iznosu od 1,07 milijuna tona.
“Unatoč ovom nedavnom porastu, jaz u 2025. godini još je uvijek za 35,6 posto niži od povijesno najvećeg jaza između obujma uvoza i izvoza (21 milijun tona), zabilježenog 2006. godine”, istaknuto je u objavi.
U 2025. godini EU je izvezla 18,9 milijuna tona metala, što je činilo više od polovice ili 52,1 posto ukupnog izvoza sirovina za recikliranje.
Druga najveća kategorija, kada je riječ o izvozu, bili su papir i karton sa šest milijuna tona ili 16,5 posto, a slijede organski materijali s 4,4 milijuna tona ili 12 posto.
Kod uvoza su najveća kategorija organski materijali s 30 milijuna tona, što čini 60,3 posto ukupnog uvoza sirovina za recikliranje. Zatim su minerali s 8,3 milijuna tona ili 16,7 posto i metali sa 6,3 milijuna tona ili 12,7 posto.
Usporedba podataka o sirovinama koje se mogu reciklirati i trgovini otpadom otkriva značajne razlike u izvorima materijala. Dok se metalima i papirom ili kartonom trguje gotovo isključivo kao otpadom, organski materijali su drugačiji, oni se prvenstveno sastoje od nusproizvoda. Kod organske trgovine otpad čini samo manji dio, predstavljajući 1,8 posto izvoza i 3,2 posto uvoza.
Turska je lani bila vodeće odredište za izvoz reciklirajućih sirovina iz EU, s količinom od 12,8 milijuna tona. Drugo mjesto zauzela je Indija s 3,9 milijuna tona, a slijede Ujedinjeno Kraljevstvo s 3,4 milijuna tona, Egipat s 1,9 milijuna tona te Norveška i Švicarska s po 1,5 milijuna tona.
Pročitajte još:
S druge strane, uvoz sirovina koje se mogu reciklirati u EU uglavnom je bio iz Brazila (11,2 milijuna tona), Argentine (8,7 milijuna tona), Ujedinjenog Kraljevstva (4,4 milijuna tona), Ukrajine (četiri milijuna tona) i Sjedinjenih Američkih Država (2,4 milijuna tona).
Navedeni trendovi u trgovini reciklirajućim sirovinama potvrđuju da EU još uvijek ovisi o uvozu određenih materijala, posebice organskih sirovina, dok istodobno ostaje veliki izvoznik metala i papira za reciklažu. Iako je neto jaz između uvoza i izvoza ponovno porastao, on je i dalje znatno manji nego prije dva desetljeća, što upućuje na postupne promjene u europskom sustavu kružnog gospodarstva i upravljanja resursima.
