Tether zaradio više od milijardu dolara; zašto stablecoin div profitira i kada kripto tržište pada?

Tether je u prvom tromjesečju 2026. ostvario neto dobit od oko 1,04 milijarde dolara, samo potvrđujući da najveći izdavatelji stablecoina mogu zarađivati i u razdobljima kada šire kripto tržište prolazi kroz padove, geopolitičke šokove i nagle promjene apetita za rizikom.

Kompanija koja izdaje USDT, najveći stablecoin vezan uz američki dolar, na kraju ožujka imala je ukupnu imovinu od 191,8 milijardi dolara, dok su joj ukupne obveze iznosile 183,5 milijardi dolara. Gotovo cijeli iznos obveza odnosi se na izdane digitalne tokene, odnosno USDT u optjecaju. Istodobno su Tetherove rezerve imovine dosegnule rekordnih 8,23 milijarde dolara.

Na prvi pogled može djelovati neobično da kompanija snažno zarađuje u godini u kojoj je kripto tržište bilo pod pritiskom. No Tetherov poslovni model nije isti kao poslovni model burzi, rudara ili kripto fondova koji izravno ovise o rastu cijene bitcoina i drugih tokena. Tether zarađuje prije svega na rezervama koje drži iza USDT-a. Kada korisnici drže USDT, Tether iza njega mora imati likvidnu imovinu, a velik dio te imovine nalazi se u američkim državnim obveznicama i drugim instrumentima koji nose prinos.

Upravo je tu ključ objašnjenja. Tether u portfelju, prema objavljenim podacima, ima oko 141 milijardu dolara američkih državnih obveznica, što ga svrstava među najveće globalne držatelje američkog državnog duga. Ako su kamatne stope visoke, takav portfelj generira velik prihod. Drugim riječima, Tether zarađuje na činjenici da korisnici žele digitalni dolar, dok kompanija rezerve parkira u imovini koja nosi prinos.

Stablecoin model tako može biti izuzetno profitabilan upravo u okruženju povišenih kamata. Korisnik drži USDT jer želi stabilnost, likvidnost i brzinu kretanja kroz kripto tržište. Tether, s druge strane, prihod ostvaruje na imovini koja stoji iza tog tokena. Ako su rezerve velikim dijelom u američkim obveznicama, prihod od kamata može biti golem, čak i kada cijene kriptovaluta padaju.

MiCA pokušava spriječiti da privatni digitalni dolar naraste izvan kontrole regulatora

Upravo zato stablecoini sve više ulaze u fokus regulatora. U Europskoj uniji to se prvenstveno vidi kroz MiCA-u, odnosno Markets in Crypto-Assets Regulation, prvi sveobuhvatni europski regulatorni okvir za kriptoimovinu. MiCA među ostalim uređuje izdavanje i nadzor stablecoina, zahtjeve za rezerve, transparentnost, zaštitu korisnika i obveze izdavatelja, s ciljem da se smanji rizik da privatni digitalni novac naraste izvan dosega regulatora.

Za Europu je pitanje stablecoina zato i monetarno i regulatorno. Ako token vezan uz dolar postane globalna digitalna zamjena za gotovinu, tada više nije riječ samo o kripto tržištu, nego o paralelnoj infrastrukturi dolara. Upravo u tom kontekstu pravnici i regulatori sve češće upozoravaju da se stablecoini moraju promatrati ne samo kao kriptoimovina, nego i kao instrument koji može utjecati na plaćanja, banke, tržište obveznica i monetarni suverenitet.

Damir Vukotić, glavni partner Deloittea za savjetovanje o rizicima i regulativi u Deloitte CE South regiji objasnio je kako MiCA uvodi prvi sveobuhvatni regulatorni okvir za izdavanje i pružanje usluga povezanih s kripto imovinom na razini Europske unije, uključujući i stablecoine vezane uz fiat valute poput američkog dolara. Takvi stablecoini, kaže, svrstavaju se u kategoriju „asset-referenced tokens“ ili „e-money tokens“, ovisno o strukturi, te podliježu zahtjevima vezanima uz licenciranje, transparentnost, upravljanje rezervama, zaštitu korisnika/potrošača i nadzor regulatornih tijela.

“Cilj regulative je povećati povjerenje tržišta, smanjiti rizike za korisnike i financijsku stabilnost te osigurati jasnija pravila za sudionike tržišta. Istovremeno, pristup regulatora nastoji zadržati prostor za inovacije i razvoj digitalnih financijskih usluga unutar EU-a, a u skladu s izvješćem Maria Draghija, rekao je Vukotić za Financije.hr.

Nadodao je i da se, Iako stablecoini često nastoje održavati stabilnu vrijednost vezanu uz određenu valutu, oni regulatorno i funkcionalno razlikuju od depozita u bankama. 

Sredstva na bankovnim računima u pravilu podliježu strogoj regulaciji, kao i strožem prudencijalnom nadzoru od strane središnjih banaka i mehanizmima zaštite depozita (npr. kroz sustave osiguranja depozita) u okviru postojećeg bankarskog sustava. S druge strane, stablecoini su digitalni tokeni, koji iako pod MiCA dolaze pod regulatorni okvir, zaštita korisnika je često ograničena na sredstva koja podupiru vrijednost stablecoina, a ne nužno uključuje iste mehanizme kao kod tradicionalnog bankarstva,” objasnio je Vukotić. 

Također, dodaje, rizik od insolventnosti izdavatelja stablecoina i tehničke sigurnosti platforme ostaje veći nego kod klasičnih bankovnih depozita. Zbog toga je za korisnike važno razumjeti da sposobnost održavanja stabilnost vrijednosti tokena ne znači nužno i jednak stupanj zaštite kao kod tradicionalnih bankovnih proizvoda.

Vukotić kaže i kako teoretski, značajan rast tržišta stablecoina i veličine rezervi kojima upravljaju njihovi izdavatelji mogu otvoriti pitanja sistemske relevantnosti, osobito ako su ti entiteti snažno povezani s financijskim tržištima ili velikim brojem korisnika, npr. kroz transakcije ili plaćanja. 

“U tom slučaju, promjene u vrijednosti tih obveznica ili problemi s likvidnošću mogu imati utjecaj na financijsku stabilnost šireg tržišta, a izdavatelj stablecoina može postati predmet interesa regulatora koji bi mogli zahtijevati dodatne kontrole, transparentnost i upravljanje rizicima. Regulatori globalno već promatraju potencijalne implikacije koncentracije likvidnosti, upravljanja rezervama i mogućih tržišnih poremećaja u stresnim scenarijima. Upravo zato regulatorni okviri poput MiCA-e uključuju dodatne zahtjeve za tzv. značajne stablecoine, s ciljem jačanja otpornosti tržišta i očuvanja financijske stabilnosti i generalno su dobar pravac po pitanju zaštite,” rekao je.

Za izdavatelje stablecoina ključni izazovi, tvrdi Vukotić, uključuju usklađenost s regulatornim zahtjevima, upravljanje rezervama, transparentnost prema korisnicima, sprječavanje pranja novca te operativnu i cyber sigurnost. 

Kako elaborira, regulatorni okvir u Europi postaje sve detaljniji, što povećava očekivanja vezana uz upravljanje rizicima i korporativno upravljanje. U praksi, MiCA se ne treba promatra u izolaciji već zajedno sa regulativama poput (da nabrojimo neke): DORA (ICT i operativna otpornost), AML paketom EU, EBA/EIOPA/ESMA smjernicama, te svim budućim pravilima oko tokenizacije i digitalnog eura. S druge strane, korisnici bi trebali biti svjesni rizika povezanih s volatilnošću tržišta, mogućim ograničenjima likvidnosti ili insolventnosti izdavatelja, tehnološkim incidentima, rizicima od prijevara ili hakiranja, kao i činjenice da razina regulatorne zaštite može biti drugačija nego kod tradicionalnih financijskih proizvoda.

“Važno je naglasiti da se uvođenjem MiCA-e okvir postaje jasniji, ali i dalje postoji potreba za edukacijom korisnika, npr. kroz programe financijske pismenosti i sl., te činjenicom da se regulatorni i tržišni okvir za digitalnu imovinu i dalje razvija, zbog čega će praksa nadzornih tijela i tržišni standardi nastaviti evoluirati u narednim godinama, kako i tržište istih bude evoluiralo,” zaključio je.

Kad Bitcoin pada, Tether zarađuje na kapitalu koji još ne želi izaći iz kripta

Geopolitika dodatno pojačava ulogu stablecoina. U razdobljima rata, sankcija, energetske neizvjesnosti i pritiska na nacionalne valute, potražnja za dolarom često raste. USDT je, u praksi, jedan od najdostupnijih oblika digitalnog dolara za korisnike na tržištima gdje je pristup američkom bankarskom sustavu ograničen, spor ili skup. To ne znači da stablecoin nema rizike, ali objašnjava zašto potražnja za njim može ostati snažna i kada investitori bježe iz rizičnijih tokena.

Tu se vidi velika razlika između Bitcoina i stablecoina. Bitcoin se kupuje zbog potencijalnog rasta, zaštite od monetarnog sustava ili špekulacije. USDT se koristi kao digitalna gotovina unutar kripto tržišta: za trgovanje, parkiranje kapitala, prijenos vrijednosti i čuvanje dolarske izloženosti bez izlaska u tradicionalni bankovni sustav. Kada kripto pada, mnogi investitori ne napuštaju nužno tržište u potpunosti, nego prelaze iz volatilnih tokena u stablecoine. To Tetheru može čak i pomoći.

Zato pad kripta ne mora automatski značiti pad Tethera. Ako se kapital seli iz bitcoina, ethera ili altcoina u USDT, stablecoin zadržava važnu ulogu kao privremeno utočište. U trenucima tržišnog stresa stablecoini često postaju most između rizika i sigurnosti: investitor izlazi iz tokena koji pada, ali ne želi čekati bankovni transfer ili potpuno napustiti kripto ekosustav.

Povezanost s američkim dolarom pritom je Tetherova najveća snaga, ali i potencijalna politička slabost. S jedne strane, USDT postoji zato što globalno tržište želi dolar u digitalnom obliku. To ga čini korisnim u trgovini kriptovalutama, prekograničnim plaćanjima i državama s nestabilnim valutama. S druge strane, što Tether postaje veći kupac američkog duga i važniji dio globalnog dolarskog sustava izvan banaka, to će jače privlačiti pozornost regulatora.

Tetherove rezerve nisu samo u američkim obveznicama. Kompanija drži i oko 20 milijardi dolara fizičkog zlata te oko 7 milijardi dolara u Bitcoinu. Takva struktura pokazuje pokušaj diverzifikacije, ali i nosi vlastite rizike. Američke obveznice donose likvidnost i prinos, zlato služi kao zaštita u geopolitički nervoznim razdobljima, dok bitcoin daje izloženost kripto rastu, ali i povećava volatilnost dijela rezervi.

Zanimljivo je da je Tether tijekom prvog tromjesečja nastavio povećavati izloženost Bitcoinu. To pokazuje da kompanija, unatoč vezanosti USDT-a za dolar, i dalje želi sudjelovati u dugoročnom rastu kripto tržišta. No upravo zato je važno razlikovati stabilnost tokena od strukture rezervi. USDT mora održavati vrijednost od jednog dolara, ali imovina koja stoji iza njega može imati različite izvore prinosa i rizika.

Tetherov rezultat tako govori manje o zdravlju cijelog kripto tržišta, a više o snazi stablecoin ekonomije. U svijetu u kojem su kamate visoke, dolar tražen, geopolitička neizvjesnost povišena, a kripto tržište i dalje aktivno unatoč padovima, izdavatelj najvećeg digitalnog dolara ima vrlo profitabilnu poziciju.

No upravo ta pozicija otvara šire pitanje: je li Tether još samo kripto kompanija ili već postaje neformalni financijski akter globalnog dolarskog sustava? Ako kompanija s oko 183 milijarde dolara USDT-a u optjecaju i 141 milijardom dolara američkih obveznica u portfelju ostvaruje milijardsku dobit, jasno je da se stablecoini više ne mogu promatrati kao nišni kripto proizvod.