Vrijednost svjetske proizvodnje vojnih i obalnostražarskih brodova dosegnula je 123,9 milijardi dolara u razdoblju 2024. i 2025., što je 46,7 posto više nego u prethodne dvije godine.
Prema istraživanju predstavljenom na međunarodnom sajmu Euronaval u Parizu, proizvodnja je porasla za gotovo 39,5 milijardi dolara, dok je ukupna tonaža isporučenih plovila dosegnula 1,47 milijuna tona, približno 50 posto više nego u prethodnom dvogodišnjem razdoblju.
Najveći proizvođač je Kina s 45,98 milijardi dolara, odnosno 37,1 posto ukupne svjetske proizvodnje. SAD je na drugom mjestu s 26,79 milijardi, a Rusija na trećem s 10,83 milijarde dolara.
Kina je tako ostvarila veću vrijednost proizvodnje od SAD-a i Rusije zajedno, dok je njezina brodograđevna industrija isporučila 636.208 tona vojnih plovila, više nego dvostruko u odnosu na američkih 270.509 tona.
Među deset najvećih proizvođača nalaze se još Italija sa 6,41 milijardu dolara, Indija sa 6,01 milijardom, Francuska s 4,24 milijarde, Južna Koreja s 4,07 milijardi, Japan s 2,98 milijardi i Turska s 2,97 milijardi dolara. Rumunjska je ostvarila proizvodnju vrijednu 1,04 milijarde dolara, dok je Hrvatska zabilježila 12 milijuna dolara.
Podmornice i razarači nose najveću vrijednost
Najveći dio vrijednosti proizvodnje otpada na tehnološki najzahtjevnija plovila. Tijekom 2024. i 2025. proizvedeno je 17 nuklearnih napadnih podmornica, gotovo trostruko više nego u prethodnom dvogodišnjem razdoblju, kada ih je bilo šest. Njihova ukupna procijenjena vrijednost dosegnula je 27,3 milijarde dolara.
Proizvodnja konvencionalnih podmornica povećana je s 11 na 18, uz vrijednost od 8,5 milijardi dolara. Istodobno su brodogradilišta isporučila između 22 i 24 razarača, ovisno o nacionalnoj klasifikaciji, vrijednih približno 25 milijardi dolara. Izgrađeno je i 28 fregata vrijednih 13 milijardi te 28 korveta vrijednih devet milijardi dolara.
Zanimljiv je i podatak da je, unatoč snažnom rastu vrijednosti proizvodnje, broj borbenih brodova uvedenih u aktivnu službu smanjen. Tijekom 2024. i 2025. ratne mornarice 37 država uvele su u službu 136 borbenih plovila težih od 200 tona, u usporedbi sa 183 u prethodnom dvogodišnjem razdoblju.
Pad od gotovo 26 posto odražava drukčiju dinamiku uvođenja brodova u službu, dok se rast proizvodnje odnosi na širi skup vojnih, pomoćnih i obalnostražarskih plovila.
Europa povećava kapacitete, Hrvatska među najmanjima
Europska vojna brodogradnja bilježi velike razlike među državama. Italija je u dvije godine proizvela 53.700 tona vojnih plovila, Turska 44.216 tona, Francuska 38.460 tona, a Rumunjska 29.000 tona. Hrvatska je u istom razdoblju evidentirala 216 tona proizvodnje vrijedne 12 milijuna dolara, približno 87 puta manje od Rumunjske.
Rumunjska je posebno zanimljiva zbog uključenosti njezinih brodogradilišta u međunarodne programe. U brodogradilištu Damen u Galațiju grade se vojna plovila za strane naručitelje, uključujući portugalski višenamjenski brod D. João II, prilagođen uporabi besposadnih sustava.
Podaci Euronavala odnose se isključivo na proizvodnju vojnih, pomoćnih i obalnostražarskih plovila težih od 200 tona, a ne na ukupno poslovanje brodogradilišta. Tako hrvatskih 12 milijuna dolara ne obuhvaća civilnu brodogradnju, remont ni održavanje brodova.
Rast proizvodnje prati povećana potražnja za novim obrambenim tehnologijama. Osim podmornica i velikih površinskih brodova, sve veću pozornost privlače pomorski dronovi, besposadna podvodna plovila te sustavi za zaštitu podmorskih komunikacijskih i energetskih vodova.
Pročitajte još:
Čelnik francuskog Naval Groupa Pierre-Eric Pommellet istaknuo je potrebu snažnije suradnje europskih i savezničkih ratnih mornarica, prenosi Reuters. Zajednički razvoj brodova, standardizacija sustava i veća povezanost proizvođača postaju važni za ubrzavanje isporuka i smanjenje troškova.
Podaci Euronavala pokazuju i koliko je proizvodnja koncentrirana. Samo Kina, SAD i Rusija ostvarili su 83,6 milijardi dolara, odnosno više od dvije trećine ukupne vrijednosti svjetske vojne brodogradnje u posljednjem dvogodišnjem razdoblju.
