U prošloj godini ukupna trgovinska bilanca Europske unije (EU) u segmentu sportske opreme iznosila je 19 milijardi eura pri čemu se 7,2 milijarde eura odnosi na izvoz te 11,8 milijardi na uvoz. Brojke se odnose samo na trgovinu s trećim zemljama, ne i na trgovinu između zemalja članica.
SAD je bio glavno odredište za izvoz sportske opreme iz EU, i to u vrijednosti od 1,4 milijarde eura. Kina pak je, očekivano, najveći trgovinski partner kod uvoza sportske opreme jer je na tu zemlju otpalo više od 40 posto ukupne vrijednosti uvoza.
Na sportsku obuću pritom odnosi se najveća vrijednost među vrstama robe koja je u EU došla iz trećih zemalja. Riječ je o udjelu od 29,4 posto, a nakon toga slijede čamci i oprema za vodene sportove s udjelom od 25,5 posto.
I izvoz i uvoz sportske opreme rasli su od 2020. godine, no uvoz snažnije od izvoza. Uvoz je ukupno rastao za 16,3 posto ili 1,7 milijardi eura, a izvoz za 11,4 posto ili 700 milijuna eura. Trgovinski manjak u pet godina u ovom segmentu pogoršan je s 3,7 milijarde na 4,7 milijardi eura.
Najveći relativni rast izvoza zabilježen je kod opreme za sportove s reketima, i to za 90,2 posto, a nakon toga kod golf opreme za 84 posto. U apsolutnoj brojci od 400 milijuna eura najveći rast izvoza dogodio se kod opreme za gimnastiku, atletiku i plivanje. Drugi su čamci i oprema za vodene sportove s 300 milijuna eura.
Jedino je kod sportske obuće izvoz iz EU pao, i to za 28 posto ili 400 milijuna eura.
Slično izvozu, najveći relativni rast uvoza dogodio se kod opreme za golf i za sportove s reketima, no u apsolutnim brojkama na vrhu je s povećanjem od 486 milijuna eura bila oprema za gimnastiku, atletiku i plivanje nakon čega slijedi sportska obuća s rastom od 400 milijuna eura. Kod čamaca i opreme za vodene sportove te bicikala uvoz je u pet godina pao, i to za 124 milijuna te 103 milijuna eura.
U 2025. 11 zemalja EU-a je imalo trgovinski višak u segmentu sportske opreme pri čemu se tu računa trgovina i unutar EU-a i s trećim zemljama. Ostale su imale deficit, a među njima je i Hrvatska.
Belgija je imala najveći višak od 1,4 milijarde eura, a onda dolazi Italija s 500 milijuna eura. Belgija je imala najveći višak i 2020.
Najbolju pokrivenost uvoza izvozom imao je Luksemburg gdje je izvoz sporstske opreme bio 3,7 puta veći od uvoza. Najveće manjkove u trgovini sportskom opremom imale su Njemačke s 1,6 milijardi eura, Španjolska s gotovo 1,1 milijardu eura te Francuska s oko milijardu eura.
Njemačka je pritom bila i najveći izvoznik sportske opreme u EU s vrijednošću od 4,6 milijardi eura što je za milijardu eura više no 2020. Druga je bila Nizozemska sa 4,1 milijardom eura.
Logično je zaključiti da je Njemačka bila i najveći uvoznik, a brojka je dosegla 6,2 milijarde eura ili 900 milijuna više no 2020.
Hrvatski izvoz sportske opreme 2020. vrijedio je 99,8 milijuna eura naspram 234,7 milijuna eura uvoza što je činilo manjak od gotovo 135 milijuna eura. Pet godina kasnije izvoz se povećao na 172,9 milijuna eura, a uvoz na 421,3 milijuna eura čime je deficit dignut na više od 248 milijuna eura. U tih pet godina izvoz je godišnje u prosjeku rastao za 11,6 posto, a izvoz za 12,4 posto.
Slovenija 2020. praktično je imala uravnoteženu bilancu s oko 193 milijuna eura izvoza i uvoza sportske opreme. Pet godina kasnije ipak je ostvaren manjak, no dosta mali i iznosio je 15,9 milijuna eura. Izvoz je pritom povećan na 221,3 milijuna eura. U pet godina izvoz je u prosjeku godišnje rastao 2,8 posto dok je kod uvoza to bilo 4,2 posto.
Inače, kod izvoza sportske opreme prošle godine iz Hrvatske 77,3 posto se odnosi na trgovinu s ostalim zemljama članicama EU-a, a 22,7 posto je otišlo u treće zemlje. Slično je i kod uvoza jer je 82,4 posto sportske opreme došlo u Hrvatsku iz drugih članica EU-a.
Pročitajte još:
U izvozu iz Hrvatske vrijednom gotovo 173 milijuna eura najveći udio od 43 posto imala je sportska odjeća nakon čega dolaze sportski čamci i oprema za vodene sportove s 26,1 posto. Na sportsku obuću otpadalo je 20,4 posto.
Iz Slovenije najviše je postotno izvezeno sportskih čamaca i opreme za vodene sportove s udjelom od 23,6 posto. Druga je oprema za gimnastiku, atletiku i plivanje s 22,3 posto, a onda slijedi izvoz opreme za skijanje s udjelom od 19,2 posto.
