Europska obrambena potrošnja: Koje se europske zemlje najbrže naoružavaju? Hrvatska čini samo najnužnije

Obrambeni izdaci u europskom NATO-u najviši su od Hladnog rata, a zemlje najbliže Rusiji troše najviše. No, kontinent se dijeli na države na prvoj crti koje se utrkuju za pet posto BDP-a i veliku skupinu koja radi samo minimum. Svaka članica EU-a NATO-a prvi je put ispunila cilj saveza od dva posto obrambenih izdataka u 2025. godini.

Bliži pogled na brojke otkriva kontinent podijeljen na dva dijela: nekoliko država na prvoj crti bojišnice juri naprijed, dok velika skupina čini samo najnužnije.

Istodobno, oko 40 posto potrošnje na obrambenu opremu odlazi dobavljačima izvan EU. Europske vlade troše više na obranu nego ikad od Hladnog rata. Pa ipak, povećanje vojnih sposobnosti je manje nego što sugeriraju glavni podaci o potrošnji.

Europske članice NATO-a povećale su obrambene izdatke za 14 posto u 2025. na oko 739 milijardi eura, što je najveći porast od 1950-ih, prema podacima SIPRI-ja koje je Euronews objavio u travnju.

Članice EU-a zajedno su potrošile 2,5 posto BDP-a na obranu, što je porast od 0,4 postotna boda u jednoj godini. No, baltičke zemlje, Poljska i Danska ostale su daleko ispred svih, svaka s više od tri posto BDP-a, prema podacima NATO-a.

Koje se europske zemlje najbrže naoružavaju?

Na vrhu je Poljska, koja je 2025. potrošila 4,48 posto BDP-a na obranu, što čini više nego dvostruko više od starog standarda i najviše u savezu, čak ispred Sjedinjenih Država s 3,22 posto, prema procjenama NATO-a.

Iza nje stoji zid država na prvoj crti: Litva s 4 posto, Latvija s 3,73 posto i Estonija s 3,38 posto. Uzorak je upečatljiv: zemlje na istočnom krilu NATO-a, bliže Rusiji, dominiraju ljestvicom. Nordijske zemlje čine sljedeću razinu. Danska je dosegla 3,22 posto, Finska 2,77 posto, a Švedska 2,51 posto, pri čemu su posljednje dvije napustile generacije vojne nesvrstanosti kako bi se pridružile savezu tek u posljednje tri godine. Grčka, vječni veliki potrošač, ima 2,85 posto.

Očekuje se da će ova skupina država – Poljska, baltičke i nordijske zemlje – nastaviti biti vodeća u tom području, a nekoliko ih je već na vjerodostojnom putu prema pet posto BDP-a do 2035. “Povećanje obrambenih izdataka postalo je jedan od rijetkih pozitivnih pokretača rasta u Europi u nizu kontinuiranih negativnih šokova”, rekao je Tomáš Dvorak, ekonomist u Oxford Economicsu. Dodao je da trend smatra trajnim, posebno s njemačkim fiskalnim poticajem, koji će pozitivno utjecati na potražnju u drugim zemljama EU-a.

Hrvatska među zemljama koje čine samo najnužnije

Zatim je tu gomila zemalja u naoružanje ulaže samo onoliko koliko je nužno. Zapanjujući broj država članica je 2025. gotovo točno na granici od 2 posto i nije otišao dalje.

Italija je zabilježila 2,01 posto, Francuska 2,05 posto, dok su Španjolska, Belgija, Portugal, Češka i Luksemburg zabilježile nepromijenjenih 2 posto.

Slovenija, Hrvatska, Slovačka, Bugarska i Mađarska jedva se razlikuju od njih, grupirane između 2,02 posto i 2,06 posto.

Unatoč novom zamahu u naoružavanju i političkim obećanjima o jačanju obrane, neke zemlje već pokazuju znakove posustajanja. Obrambeni izdaci kao udio BDP-a zapravo su pali prošle godine u Mađarskoj i Češkoj. Očekivanja su da će EU u cjelini za 2026. godinu dodati samo 0,1 postotni bod, dosegnuvši 2,6 posto BDP-a, što je gotovo stagnacija nakon godine u kojoj su Njemačka, Italija i Španjolska dodale po oko pola boda.

Na Eurosatory sajmu u Parizu koji okuplja proizvođače naoružanja i vojne opreme, predstavnike oružanih snaga, državnih institucija, tehnoloških tvrtki i stručnjaka za krizno upravljanje iz cijelog svijeta, među 2.000 izlagača iz više od 60 zemalja svijeta nalaze se i hrvatske tvrtke obrambene industrije kojih je u delegaciji ukupno 38 tvrtki.

Meta kojoj nitko nije blizu

Neugodna aritmetika je ono što novi cilj zahtijeva. Na summitu u Haagu postavljena je glavna brojka od pet posto BDP-a do 2035., od čega 3,5 posto mora ići na ključnu obranu. Mjereno u odnosu na tu granicu od 3,5 posto, gotovo cijeli kontinent je ne ispunjava.

Prosjek NATO-a u 2025. godini bio je 2,76 posto BDP-a. Izvan Poljske, Litve i Latvije, zemalja koje već ostvaruju temeljni cilj, svako veliko europsko gospodarstvo moralo bi povećati temeljnu potrošnju za jedan do jedan i pol postotnih bodova BDP-a – Italija, Španjolska, Belgija, Portugal, Češka i Luksemburg za punih 1,5 bodova svaka.

Gdje novac zapravo ide?

Za europsku industriju odlučujuće pitanje nije koliko se troši, već gdje to završava, a veliki dio nikada ne stigne do europske tvornice. Procjenjuje se da se oko 40 posto potrošnje EU na obrambenu opremu uvozi izvan bloka. Drugim riječima, otprilike dva od svakih pet eura potrošenih na obrambenu opremu odlaze dobavljačima izvan EU-a.

Curenje je koncentrirano u sustavima koje Europa još ne može izgraditi u velikim razmjerima: oružje za udare dugog dometa, protuzračna obrana dugog dometa, rano upozorenje i otkrivanje, taktičko podizanje, nevidljivi lovci pete generacije i veliki dronovi. Europa se također oslanja na uvozne mikročipove i riskira zaostajanje u umjetnoj inteligenciji na bojnom polju.