Vodostaj Rajne približio se najnižoj razini u posljednjih osam godina zbog ekstremnih vrućina i suše u Europi. Kao rezultat, poremećen je prijevoz robe brodovima, što prisiljava njemačke tvornice na smanjenje proizvodnje, piše Financial Times.
Na mjernoj postaji u Kaubu, ključnom uskom grlu za plovidbu Rajnom između Mainza i Koblenza, vodostaj je u petak pao na 25 centimetara, čime je izjednačen rekordni minimum iz 2018. godine.
Očitana vrijednost ne predstavlja stvarnu dubinu rijeke. Kada vodomjer u Kaubu pokazuje 25 centimetara, plovni put zapravo je približno jedan metar dublji. Prema najnovijoj prognozi, vodostaj bi početkom sljedećeg tjedna mogao pasti ispod te razine.
Zbog suše brodovi Rajnom mogu prevoziti znatno manje tereta. Za prijevoz jednake količine robe zato je potrebno više plovila, što povećava troškove. Riječ je o još jednom primjeru gospodarske cijene ekstremnih vrućina u zapadnoj Europi.
– Što ograničenja plovidbe dulje traju, opterećenje postaje veće – rekao je ekonomist Deutsche Banka Marc Schattenberg.
Količine tereta koje bi trebalo preusmjeriti toliko su velike da bi ih bilo teško prebaciti na željeznicu ili cestovni prijevoz, osobito zato što se na nekim važnim prometnim pravcima trenutačno izvode radovi, objasnio je.
Temperature u Njemačkoj ovoga su se tjedna ponovno približile 40 Celzijevih stupnjeva, nakon rekordnog toplinskog vala u lipnju. Razdoblje niskog vodostaja ove je godine počelo „neuobičajeno rano“, ustanovila je njemačka Savezna uprava za vodne putove i plovidbu.
Prošli mjesec bio je najtopliji lipanj dosad zabilježen u Europi, kontinentu koji se zbog klimatskih promjena zagrijava najbrže na svijetu.
Pojedini ekonomisti upozoravaju da bi poremećaji izazvani niskim vodostajem mogli smanjiti njemački gospodarski rast za čak 0,2 postotna boda. Rajna povezuje švicarska, njemačka i nizozemska industrijska središta s Rotterdamom, najvećom europskom lukom, pa poremećaji plovidbe brzo pogađaju širok dio europskog gospodarstva.
Najizloženije kemijske kompanije
Njemačke kemijske kompanije poput BASF-a, Covestra i Evonika imaju pogone koncentrirane uz obale Rajne pa su posebno izložene daljnjim poremećajima.
Iz BASF-a su poručili da bi se opskrba njegova pogona u Ludwigshafenu mogla poremetiti nastavi li vodostaj padati. Kompanija ipak može angažirati specijalizirane brodove ili dio tereta preusmjeriti na druge oblike prijevoza.
Glavni izvršni direktor BASF-a Markus Kamieth ovoga je tjedna analitičarima rekao da „ne bi bilo mudro isključiti mogućnost objava o višoj sili ili nestašicama pojedinih proizvoda“. Upozorio je da bi ozbiljan nedostatak pojedinih sirovina mogao izazvati lančane posljedice u proizvodnji složenih kemijskih postrojenja.
BASF ipak tvrdi da je bolje pripremljen nego tijekom prethodnog sušnog razdoblja 2018. godine. Kompanija je tada zbog prisilnog smanjenja proizvodnje izgubila 250 milijuna eura operativne dobiti.
Covestro je objavio da je još prije nekoliko tjedana povećao zalihe sirovina kako bi održao proizvodnju. Prebacio se i na plovila manjeg gaza, koja ne uranjaju toliko duboko u vodu. Te su mjere kompaniji donijele veće troškove jer svaki brod prevozi manje tereta, zbog čega je potrebno više plovidbi i veća potrošnja goriva.
Njemačko ministarstvo gospodarstva priopćilo je da su se kompanije već prilagodile riziku od niskog vodostaja povećavanjem zaliha, osiguravanjem dodatnih skladišnih prostora i korištenjem većeg broja prijevoznih pravaca.
– Negativne posljedice zato će u cjelini vjerojatno biti manje ozbiljne nego prethodnih godina – navelo je ministarstvo.
Thyssenkrupp ograničio proizvodnju
Teška industrija smještena na Rajni ili u njezinoj blizini također ima poteškoća s prijevozom sirovina unutarnjim plovnim putovima. Thyssenkrupp je morao ograničiti proizvodnju sirovog željeza u Duisburgu zbog poremećaja u isporukama sirovina, ali je poručio da opskrba kupaca trenutačno nije ugrožena.
Kompanija je svoju flotu teglenica povukla iz prometa i unajmila plovila koja mogu ploviti plićim vodama kako bi osigurala opskrbu.
Pročitajte još:
Suša je pogodila i Dunav, čiji je vodostaj u Mađarskoj pao na rekordno nisku razinu. Vlada je u četvrtak objavila da će se nuklearna elektrana koja proizvodi gotovo polovinu električne energije u zemlji zbog toga morati ugasiti tijekom sljedećih nekoliko dana.
Premijer Péter Magyar situaciju je nazvao „nezabilježenom“ i pozvao građane da se suzdrže od potrošnje električne energije u večernjim satima najveće potražnje. Rumunjska je također bila prisiljena isključiti jedan od dvaju reaktora nuklearne elektrane Cernavodă, koja vodu za hlađenje crpi iz Dunava.
Jedan odgovor
Nisam iznenadjen