Spajanje UBS-a i Credit Suissea stvorilo nove rizike za švicarsko gospodarstvo

Spajanje dvije vodeće banke UBS i Credit Suisse stvorilo je nove rizike i izazove za švicarsko gospodarstvo. Akvizicija otvara pitanja o dominaciji UBS-a u matičnoj zemlji i o potrebi jače financijske regulacije u budućnosti, upozorila je Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

Najveće spajanje banaka od globalne financijske krize, kojim je upravljala švicarska država kako bi spriječila kolaps Credit Suissea, stvorilo je grupu čija imovina nadmašuje švicarski bruto domaći proizvod (BDP).

Odbor za financijsku stabilnost, skupina središnjih bankara, dužnosnika riznice i regulatora iz skupine 20 vodećih svjetskih gospodarstava (G20), istaknuo je u veljači 2024. rizik koji bi Švicarskoj predstavljao kolaps UBS-a te pozvao Bern da ojača kontrolne mehanizme. Švicarska vlada sprema se u idućih nekoliko mjeseci iznijeti prijedloge postrožavanja propisa za velike banke, uključujući veće ovlasti glavnog supervizora FINMA-e, koji je tražio bolje instrumente.

OECD brine konkurencija, s obzirom na to da novonastala banka ima otprilike 25 posto udjela u domaćim depozitima i zajmovima, prema podacima švicarske središnje banke, prenosi Hina. Švicarska komisija za zaštitu tržišnog natjecanja navodno zagovara podrobniju istragu UBS-ove dominacije u određenim dijelovima tržišta.

Izvršni direktor UBS-a Sergio Ermotti odbacio je pak upozorenja kritičara o veličini zajmodavca, rekavši da je on niskorizičan i bolje diverzificiran nakon akvizicije Credit Suissea.

U izvješću OECD također ističe kako bi nastojanja ulagača koji traže kompenzaciju za otpisanih 16,65 milijardi eura Credit Suisseovih vrijednosnica u sklopu dodatnog osnovnog kapitala (AT1) mogla rezultirati skupim parnicama i neizvjesnim ishodima. Švicarska vlada potvrdila je da je primila na znanje analizu OECD-a i preporuke iznesene u izvješću.

U gospodarskim prognozama za Švicarsku OECD predviđa rast gospodarstva od 0,9 posto u 2024. i od 1,4 posto u 2025., slabiji od dugoročnog prosjeka koji iznosi 1,8 posto i vladine prognoze od 1,1 odnosno 1,7 posto. Dodaju, međutim, da bi snažno švicarsko tržište rada trebalo uspješno apsorbirati veliki gubitak radnih mjesta zbog spajanja banaka.

Iznimno skupo švicarsko tržište nekretnina, kako navode u OECD-u, pokazuje pak znakove usporavanja, uz kontinuirano slabe točke, s obzirom na to da su nekretnine precijenjene i do 40 posto.

Cijena prosječnog stana u Švicarskoj porasla je na nešto više od milijun eura, prema švicarskoj bazi podataka o nekretninama. U Zürichu stan u prosjeku košta 1,87 milijuna eura, u odnosu na 1,25 milijuna eura u 2013. godini.