U prvom tromjesečju 2023. godine emisije stakleničkih plinova iz gospodarstva EU-a iznosile su ukupno 941 milijun tona CO2 (CO2-eq), što je smanjenje od 2,9 procenta u usporedbi s istim tromjesečjem 2022. godine (969 milijuna tona CO2-eq). Ovo smanjenje dogodilo se istodobno s povećanjem bruto domaćeg proizvoda (BDP) EU-a od 1,2 posto u prvom kvartalu 2023. godine, objavio je Eurostat. Glavni sektor u kojem su se emisije povećale je prijevoz i skladištenje (+7,2%).
Gospodarski sektori odgovorni za većinu emisija stakleničkih plinova bili su kućanstva (24 posto), proizvodnja (20 posto), električna energija, opskrba plinom (19 posto), poljoprivreda (13 posto ), te prijevoz i skladištenje (10 posto). Podaci Eurostata pokazuju i da su se, u usporedbi s prvim kvartalom 2022. godine, emisije smanjile u pet od devet gospodarskih sektora. Najveći pad zabilježen je u opskrbi električnom energijom, plinom (12,3 posto).
Pad emisija stakleničkih plinova u 21 zemlji EU
Emisije stakleničkih plinova smanjene su u gotovo svim zemljama EU osim Irske (+9,1 posto), Latvije (+7,5 posto), Slovačke (+1,9 posto), Danske (+1,7 posto) ) Švedska (+1,6 posto) i Finske (+0,3 posto), gdje su porasli. Ova skupina članica EU također je zabilježila rast BDP-a. Najveća smanjenja stakleničkih plinova zabilježena su u Bugarskoj (15,2 posto), Estoniji (14,7 posto) i Sloveniji ( 9,6 posto).
Pročitajte još:
Od 21 zemlje EU koje su smanjile svoje emisije, samo šest je također smanjilo svoj BDP (Češka, Estonija, Litva, Luksemburg, Mađarska i Poljska), što znači 15 država EU (Portugal, Hrvatska, Belgija, Malta, Francuska, Španjolska, Nizozemska, Njemačka, Austrija, Rumunjska, Italija, Cipar, Grčka, Slovenija i Bugarska) uspjele su smanjiti emisije uz rast svog BDP-a.
