Ruski proizvođač nafte Rosneft izvijestio je da je razdoblje od siječnja do rujna zaključio sa znatno većim prihodom dok mu se neto dobit smanjila zbog troškova kamata i slabije rublje.
Rosneftov prihod iznosio je 68,01 milijardu eura u prvih devet mjeseci 2024. i bio je veći za 15,6 posto nego lani. Neto dobit smanjila se pak za 13,9 posto, na 8,31 milijardu eura.
Dobit prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije iznosila je 20,82 milijarde eura i bila je manja za 3,4 posto nego u prvih devet mjeseci 2023. godine. Uprava je manju dobit pripisala višim troškovima zaduživanja i poreznim obavezama. Ruska središnja banka podigla je krajem listopada kamatnu stopu na 21 posto kako bi obuzdala inflaciju.
“Zbog podignute kamatne stope projekti modernizacije rafinerija, koji iziskuju vanjsko financiranje, bili su manje efikasni”, istaknula je uprava, dodavši da su istodobno njihove rezultate zakočili troškovi carina i pojačane mjere sigurnosti.
Ukrajina je tijekom ljeta nekoliko puta dronovima napala rafinerije na teritoriju Rusije, prenosi Hina. “Kako bi zaštitio interese dioničara i izbjegao gubitke, Rosneft razmatra i moguću suspenziju projekata modernizacije rafinerija”, dodaje se uz izvješću.
Na rusku naftnu industriju negativno utječu i kontinuirane promjene u sustavu oporezivanja, naglašava uprava, objasnivši da su zbog najavljenog podizanja stope poreza u idućoj godini, na 25 posto, odlučili ipak knjižiti odgođenu poreznu obavezu od 1,79 milijardi eura.
Problem za Rosneftovu dobiti bila je i prilagodba vrijednosti obaveza u stranoj valuti zbog slabljenja rublja, napominju, navodeći da je rublja u trećem tromjesečju oslabila prema kineskom juanu više od 10 posto.
Pročitajte još:
Rosneft je u razdoblju od siječnja do rujna proizveo 193,4 milijuna metričkih tona ili 5,241 milijuna barela ekvivalenta nafte dnevno, za 4,7 posto manje nego lani. Proizvodnja tekućih ugljikovodika smanjena je za 6,2 posto, na 3,753 milijuna barela dnevno.
Uprava navodi da je proizvodnja smanjena prvenstveno zbog odluke ruske vlade koja je s partnerima u skupini neovisnih proizvođača i u Organizaciji zemalja-izvoznica nafte (OPEC) odlučila ograničiti isporuke na svjetska tržišta kako bi stabilizirala cijene.
