Fakultetsko obrazovanje predstavlja važan korak u osobnom i profesionalnom razvoju mnogih. Uz tradicionalne državne fakultete, posljednjih godina sve veću pažnju privlače i privatni fakulteti, koji nude drugačiji pristup obrazovanju.
Iako se mišljenja o privatnim fakultetima razlikuju, njihov broj i popularnost rastu. Suvremena tehnologija, međunarodne suradnje i fokus na praktičnom iskustvu postaju sve važniji elementi visokog obrazovanja, a privatni fakulteti nastoje upravo kroz takav pristup studentima omogućiti kvalitetnije pripreme za buduću karijeru.
Ovakve promjene u visokom obrazovanju i sve veći naglasak na njegovoj dostupnosti i prilagodljivosti odražavaju se i u strukturi studentske populacije u Europskoj uniji, što je vidljivo iz statističkih pokazatelja o broju i razinama studija u pojedinim državama.
U EU je 2023. godine bilo 18,8 milijuna studenata, a oni koji su upisali preddiplomski i magistarski studiju činili su 88,7 posto ukupnog broja studenata, prema Eurostatu.
Najveći udjeli za ove dvije razine obrazovanja zabilježeni su u Poljskoj (98,2 posto), Litvi (97,4 posto), Češkoj (97 posto), Hrvatskoj (97 posto), Italiji (96,6 posto), Grčkoj (96,3 posto) i Rumunjskoj (95,9 posto).
Istodobno, Grčka je imala najmanji udio studenata visokog obrazovanja koji su upisali magisterij, oko 12,1 posto. S druge strane, najveći udjeli zabilježeni su u Hrvatskoj (40,7 posto) i na Cipru (46,5 posto).
Dakle, statistički podaci pokazuju da visoko obrazovanje u Europskoj uniji i dalje ima snažnu ulogu u društvu, ali i značajne razlike među državama u pogledu strukture studenata i razine studiranja.
| Najuspješnije ustanove u djelatnosti visokog obrazovanja u 2024. godini | ||||
|---|---|---|---|---|
| Naziv | Grad | Prihod u 2024. | Dobit u 2024. | Zaposleni |
| Sveučilište Libertas | Zagreb | 11.280.784 | 2.055.195 | 82 |
| Sveučilište Algebra Bernays | Zagreb | 7.532.646 | 827.216 | 164 |
| SVEUČILIŠTE VERN | Zagreb | 5.274.509 | 572.500 | 68 |
| PAR | Rijeka | 786.714 | 53.821 | 17 |
| EFFECTUS veleučilište | Zagreb | 1.047.029 | 43.960 | 20 |
| Veleučilište ARCA | Split | 173.114 | 18.450 | 8 |
| Veleučilište SECURUS | Pula | 50.359 | 12.012 | 1 |
| Zagrebačka škola ekonomije i managementa | Zagreb | 4.787.394 | 10.540 | 58 |
| Europska poslovna škola Zagreb | Zagreb | 20.490 | 4.281 | 1 |
| Poslovno veleučilište Zagreb | Zagreb | 813.467 | 268 | 14 |
| Izvor: CompanyWall, *svi podaci su u EUR | ||||
U tom europskom kontekstu posebno se izdvaja Hrvatska, koja prema udjelu studenata na preddiplomskom i diplomskom studiju pripada samom vrhu EU-a. Zato je bitno dodatno pratiti razvoj visokog obrazovanja u Hrvatskoj.
U 2024. godini je u Hrvatskoj u djelatnosti visokog obrazovanja bilo registrirano 115 ustanova, jedna više nego u godini prije. Njihovi ukupni prihodi iznosili su više od 1,10 milijardi eura, a dobit 2,89 milijuna eura, prema bonitetnoj kući CompanyWall.
I prihodi i dobit su im porasli na godišnjoj razini za oko 6,90 posto odnosno 13,36 posto.
Prema dobiti u 2024. godini, najuspješnije obrazovne ustanove u djelatnosti visokog obrazovanja bili su privatni fakulteti – Sveučilište Libertas, Sveučilište Algebra Bernays i Sveučilište VERN’, podaci su CompanyWalla.
Cijene školarina na privatnim sveučilištima kreću se od 3.250 eura do 6.000 eura godišnje, prema portalu Srednja.hr.
Pročitajte još:
S druge strane, većina redovnih studenata na državnim fakultetima ne mora plaćati školarinu. Iznimke su oni koji nemaju dovoljno ECTS bodova, upisuju apsolventsku godinu, istovremeno studiraju na dva studijska programa i ako su izvanredni ili strani studenti (izvan EU). Iznos koji plaćaju ovisi o studiju i fakultetu pa može biti od 900 do više od 1.500 eura.
Iako se privatni fakulteti razlikuju u pristupu i financijskom opterećenju u odnosu na državne fakultete, njihova rastuća prisutnost pokazuje promjene u potrebama studenata i dinamici obrazovanja. Sveukupno, trendovi upućuju na sve raznolikiji i fleksibilniji sustav visokog obrazovanja, u kojem će se uspjeh mjeriti ne samo brojem studenata, nego i kvalitetom znanja, vještinama i spremnošću za tržište rada.
