Razvoj visokog obrazovanja u Hrvatskoj: Privatni fakulteti napreduju

Fakultetsko obrazovanje predstavlja važan korak u osobnom i profesionalnom razvoju mnogih. Uz tradicionalne državne fakultete, posljednjih godina sve veću pažnju privlače i privatni fakulteti, koji nude drugačiji pristup obrazovanju.

Iako se mišljenja o privatnim fakultetima razlikuju, njihov broj i popularnost rastu. Suvremena tehnologija, međunarodne suradnje i fokus na praktičnom iskustvu postaju sve važniji elementi visokog obrazovanja, a privatni fakulteti nastoje upravo kroz takav pristup studentima omogućiti kvalitetnije pripreme za buduću karijeru.

Ovakve promjene u visokom obrazovanju i sve veći naglasak na njegovoj dostupnosti i prilagodljivosti odražavaju se i u strukturi studentske populacije u Europskoj uniji, što je vidljivo iz statističkih pokazatelja o broju i razinama studija u pojedinim državama.

U EU je 2023. godine bilo 18,8 milijuna studenata, a oni koji su upisali preddiplomski i magistarski studiju činili su 88,7 posto ukupnog broja studenata, prema Eurostatu.

Najveći udjeli za ove dvije razine obrazovanja zabilježeni su u Poljskoj (98,2 posto), Litvi (97,4 posto), Češkoj (97 posto), Hrvatskoj (97 posto), Italiji (96,6 posto), Grčkoj (96,3 posto) i Rumunjskoj (95,9 posto).

Istodobno, Grčka je imala najmanji udio studenata visokog obrazovanja koji su upisali magisterij, oko 12,1 posto. S druge strane, najveći udjeli zabilježeni su u Hrvatskoj (40,7 posto) i na Cipru (46,5 posto).

Dakle, statistički podaci pokazuju da visoko obrazovanje u Europskoj uniji i dalje ima snažnu ulogu u društvu, ali i značajne razlike među državama u pogledu strukture studenata i razine studiranja.

U tom europskom kontekstu posebno se izdvaja Hrvatska, koja prema udjelu studenata na preddiplomskom i diplomskom studiju pripada samom vrhu EU-a. Zato je bitno dodatno pratiti razvoj visokog obrazovanja u Hrvatskoj.

U 2024. godini je u Hrvatskoj u djelatnosti visokog obrazovanja bilo registrirano 115 ustanova, jedna više nego u godini prije. Njihovi ukupni prihodi iznosili su više od 1,10 milijardi eura, a dobit 2,89 milijuna eura, prema bonitetnoj kući CompanyWall.

I prihodi i dobit su im porasli na godišnjoj razini za oko 6,90 posto odnosno 13,36 posto.

Prema dobiti u 2024. godini, najuspješnije obrazovne ustanove u djelatnosti visokog obrazovanja bili su privatni fakulteti – Sveučilište Libertas, Sveučilište Algebra Bernays i Sveučilište VERN’, podaci su CompanyWalla.

Cijene školarina na privatnim sveučilištima kreću se od 3.250 eura do 6.000 eura godišnje, prema portalu Srednja.hr.

S druge strane, većina redovnih studenata na državnim fakultetima ne mora plaćati školarinu. Iznimke su oni koji nemaju dovoljno ECTS bodova, upisuju apsolventsku godinu, istovremeno studiraju na dva studijska programa i ako su izvanredni ili strani studenti (izvan EU). Iznos koji plaćaju ovisi o studiju i fakultetu pa može biti od 900 do više od 1.500 eura.

Iako se privatni fakulteti razlikuju u pristupu i financijskom opterećenju u odnosu na državne fakultete, njihova rastuća prisutnost pokazuje promjene u potrebama studenata i dinamici obrazovanja. Sveukupno, trendovi upućuju na sve raznolikiji i fleksibilniji sustav visokog obrazovanja, u kojem će se uspjeh mjeriti ne samo brojem studenata, nego i kvalitetom znanja, vještinama i spremnošću za tržište rada.