Nizak natalitet ne znači samo da se ne čuje dječja graja, već na dulji rok predstavlja ozbiljan ekonomski problem kako zbog popunjavanja radnih mjesta i pitanja uvoza radne snage tako i za održivost mirovinskog sustava.
Stoga je vrlo zanimljivo pogledati podatke koje je predočio Eurostat o tome koliki postotak kućanstava u Europskoj uniji (EU) i pojedinim zemljama članicama uključuje djecu.
Brojke su zapravo očekivano poražavajuće s obzirom da se zna da manje-više sve zemlje EU-a ne pružaju obećavajuću demografsku sliku.
U protekloj godini od 203,1 milijuna kućanstava u EU samo je njih 47,4 milijuna ili 23,4 posto uključivalo djecu.
Većina takvih kućanstava su bili parovi s djecom i udio je 14,7 posto. Na drugom su mjestu s 5,6 posto druge vrste kućanstava s djecom, a na trećem s tri posto kućanstva sa samohranom odraslom osobom s djecom.
Ostatak od 76,6 posto kućanstava u EU bez djece sastojao se od samaca s udjelom od 37,5 posto, parova koji čine 24,1 posto kućanstava te drugih oblika kućanstava s 15,1 posto. Upada, naravno, u oči visok postotak samačkih kućanstava.
Između 2016. i 2025. godine broj samačkih kućanstava je porastao za 19,2 posto, odnosno sa 63,9 milijuna na 76,1 milijun.
Broj kućanstava s parovima bez djece u istom je razdoblju povećan za 3,3 posto sa 47,3 milijuna na 48,9 milijuna.
Kao suprotnost stoji podatak da je broj kućanstava s parovima s djecom smanjen za 6,3 posto ili dva milijuna na 29,9 milijuna, a ostalim vrstama kućanstava s djecom je broj smanjen na 11,4 milijuna s 11,8 milijuna ili za 3,5 posto.
Najveći udio kućanstava s djecom na kraju 2025. godine imala je Slovačka gdje ih je bilo 35,4 posto. Nakon toga slijedi Irska s 30,8 posto te Cipar s 28,2 posto.
Izvor: Eurostat
Na drugom kraju ili dnu ljestvice je Finska gdje je takvih kućanstava bilo tek 18,2 posto. Tek nešto malo je veći udio u Litvi sa stopom od 18,4 posto te Njemačkoj s 19,9 posto.
Hrvatska ima 26,4 posto kućanstava s djecom, dakle malo iznad prosjeka EU-a. U tome je čak dosta visoko plasirana jer, osim Slovačke i Irske, bolji od Hrvatske još su samo Cipar, Češka, Luksemburg i Rumunjska.
Slovenija, primjerice, ima manju brojku koja iznosi 24,8 posto.
Od najvećih europskih gospodarstava najbolje stoji Španjolska sa stopom od 25,1 posto. U Francuskoj je to 24,3 posto, a u Italiji tek 21,9 posto.
Eurostat je otkrio brojke i za neke od zemalja kandidata za članstvo, a tu je najveća stopa u Sjevernoj Makedoniji i iznosi 33,9 posto kućanstava s djecom. U Srbiji je 26 posto, a u Bosni i Hercegovini 24,9 posto.
Loše stanje stvari dopunjuje podatak da je u više od pola kućanstava s djecom ili 50,2 posto bilo samo jedno dijete. Dvoje djece je prisutno u 37,6 posto takvih kućanstava, a troje ili više tek u 12,2 posto.
Kućanstva s jednim djetetom su posebice uobičajena u Portugalu gdje ih je 61,8 posto od ukupnog broja takvih kućanstava, zatim u Bugarskoj gdje je brojka 60,4 posto i na Malti s 59,5 posto.
Pročitajte još:
U Hrvatskoj je na kraju 2025. bilo 1,47 milijuna kućanstava. Od toga je bez djece bilo 1,08 milijuna kućanstava.
Brojka za kućanstva s jednim djetetom je 184,8 tisuća, s dvoje djece 149,7 tisuća te s troje ili više djece 52,7 tisuća.
