Popis 2021: U Hrvatskoj broj praznih stanova porastao za čak 43 posto

U Hrvatskoj je 2021. godine bilo gotovo 2,4 milijuna stanova, što je povećanje od 6,5 posto u odnosu na 2011. godinu, no broj nastanjenih stanova smanjio se za 4,2 posto, dok je za čak 43 posto povećan broj praznih stanova, pokazuju rezultati posljednjeg Popisa stanovništva, kućanstava i stanova, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS).

Šest i pol postotno povećanje ukupnog broja stanova, kojih sada ima 2.391.944, odrazilo se i na povećanje glavnih skupina stanova prema načinu njihova korištenja.

Broj stanova za stalno stanovanje, koji uključuje nastanjene i nenastanjene, odnosno prazne stanove, veći je za 6,1 posto odnosno u Hrvatskoj ih ima 2.028.725.

Podaci DZS-a pokazuju i da je nastanjenih stanova manje je za 4,2 posto dok se u znatnoj mjeri, za čak 43 posto, povećao broj privremeno nenastanjenih stanova. Hrvatska ima 600 tisuća nenastanjenih stanova i 231 tisuću vikendica. U privatnom vlasništvu ili suvlasništvu je 86,5 posto stambenih jedinica.

Od ukupno 1,4 milijuna nastanjenih stanova, najveći broj odnosi se na trosobne stanove (26,3 posto), zatim četverosobne (26 posto) i dvosobne stanove (21,6 posto).

Peterosobni stanovi čine 12,6 posto, jednosobni 7,1 posto, šesterosobni 4,1 posto dok se udio stanova sa sedam, osam te devet i više soba kreće u rasponu od 0,5 do 1,1 posto. Prosječna površina nastanjenih stanova u Hrvatskoj iznosi 92 metra četvorna dok je prije deset godina u Popisu 2011. godine iznosila 81 metar.

Usporedba po županijama pokazuje da se stanovi s prosječno najvećom površinom nalaze u Međimurskoj županiji, (prosječno 114 metara kvadratnih), Zagrebačkoj (110 m2), Krapinsko-zagorskoj (109 m2), Koprivničko-križevačkoj (107 m2) te Varaždinskoj (106 m2).

Nasuprot tome, županije s prosječno najmanjom površinom stanova su Ličko-senjska (89 metara kvadratnih), Primorsko-goranska (83 m2), Splitsko-dalmatinska i Šibensko-kninska (po 82 m2) te Grad Zagreb  (79 metra m2).

Prema godini gradnje, objavio je DZS, najviše ih je, odnosno 275.000 stanova ili 19,2 posto, izgrađeno od 1971. do 1980. Slijedi razdoblje od 1981. do 1990. u kojem su sagrađena 238.000 stanova ili 16,6 posto nastanjenih stanova. Od 1961. do 1970. sagrađeno je ukupno 229.500 stanova ili 16 posto.

U stanovima u Hrvatskoj živjelo je ukupno 1,4 milijuna kućanstava koja su koristila te stanove prema različitim osnovama korištenja.

Najveći udio od čak 86,5 posto činila su kućanstva privatnih vlasnika ili suvlasnika, zatim 7,8 posto kućanstava je koristilo stan na temelju srodstva s vlasnikom ili najmoprimcem stana, dok je 4,4 posto kućanstava koristilo stan na osnovu slobodno ugovorene najamnine s vlasnikom stana.

Sa statusom najmoprimca sa zaštićenom najamninom, bilo je jedan posto kućanstava, a 0,3 posto kućanstava koristilo je stan po ostalim osnovama, podaci su Popisa 2021. Od ukupnog broja svih nastanjenih stanova u Hrvatskoj, njih 52 posto izgrađeno od 1961. do 1990. godine.