Poduzetnici i ekonomisti za Financije.hr: Evo što očekujemo od vlasti nakon izbora

Predsjednik Zoran Milanović postavio je 17. travnja kao datum novih parlamentarnih izbora u Republici Hrvatskoj i predizborna kampanja se bliži kraju dan prije izborne šutnje. Naši novinari razgovarali su s brojnim stručnjacima kako bismo saznali što oni očekuju od novog saziva Sabora i nove Vlade, tko god ju sastavljao.

Do sredine 2026. godine u Hrvatskoj će se izgraditi četiri plinovoda: Zlobin-Bosiljevo, Bosiljevo-Sisak, Kozarac-Sisak i Zabok-Lučko. Preko njih će se plin s LNG terminala na Krku transportirati prema Sloveniji, Mađarskoj i drugim zemljama jugoistočne Europe, a za njihovu izgradnju izdvojeno je 533,08 milijuna eura.

Bivši ministar gospodarstva Davor Štern kazao nam je da plinovodi koji idu prema Mađarskoj više služe za osiguranje opskrbe u Mađarskoj nego u Hrvatskoj pa zato ne pomažu Hrvatskoj da bude energetski neovisna.

“Plinovodi su svakako dio mrežne infrastrukture energetike i oni su dobrodošli ako imaju svoju funkciju. Kako bi Hrvatska bila više energetski neovisna treba obuhvatiti sve izvore energije, a prvenstveno mislim da treba formirati novu energetsku kompaniju koja bi bila u vlasništvu Hrvatske. To bi nam onda jamčilo jednu sustavnu energetsku neovisnost i poboljšanje sadašnje situacije”, naglasio je bivši ministar gospodarstva.

Stefanie Ziska, direktorica Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore u razgovoru za Financije.hr kaže: “Neovisno o ishodu izbora, Hrvatska je činjenično dio Europske unije, a hrvatsko gospodarstvo usko povezano ne samo s Njemačkom, već i s europskim unutarnjim tržištem. Hrvatska je najkasnije u trenutku ulaska u  Europsku uniju 2013., a posebice uvođenjem Eura početkom 2023. Godine imala značajne koristi od tih bliskih veza.

Mi, kao gospodarska organizacija u Hrvatskoj, od buduće vlade očekujemo kontinuitet uspješne suradnje te jednaku kvalitetu odnosa koja je prisutna više od trideset godina. Zbog novih geopolitičkih okolnosti i skraćivanja globalnih lanaca, njemačke tvrtke su posebno zainteresirane za nove poslovne prilike u bližem susjedstvu – Hrvatskoj. Brojna networking događanja, matchmaking platforme i delegacijska putovanja su organizirana od strane Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore.”

Martina Naletilić, licencirana agentica iz agencije Sky nekretnine, smatra da je nužna što skorija intervencija države, odnosno lokalnih jedinica na području tzv. priuštivog stanovanja jer građani žive od prosječnih primanja koja nisu dovoljna.

“Tržište je slobodno, dinamično, dugoročno nepredvidivo i mislim da upravo ta tijela imaju obvezu svojim građanima omogućiti pravo na adekvatan životni prostor te ih na neki način zaštititi od turbulencija na tržištu. Pokazatelj koliko je taj problem aktualan je činjenica da su neke političke stranke upravo rješavanje stambenog pitanja za svakog građanina odredile kao jednu od najvažnijih okosnica svoje predizborne kampanje”, rekla nam je Naletilić.

„Mi već desetljećima, iz mandata u mandat, ponavljamo priču što bi trebalo, ali u praksi ostajemo na plitkim, kozmetičkim reformama, a da one suštinske, koje bi Hrvatskoj trebale osigurati rast i razvoj – nemamo. Nesporno je da mi u Hrvatskoj imamo rast ali nemamo razvoj a to je jedan od problema u gospodarstvu“, kaže za Financije.hr ekonomski analitičar i profesor ekonomske grupe predmeta na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, prof.dr. Luka Brkić. 

Problem hrvatskog gospodarstva je ukupna faktorska produktivnost, odnosno pitanja obrazovanja, inovacija, pitanje alokacijske učinkovitosti ili u jednom pojmu – koncepta političke ekonomije Hrvatske, kojima pristupamo površno ili nikako, što je veliki problem već desetljećima.

“Čak i kad se tumače podaci o stopama rasta, vidljivo je da su veći od prosjeka eurozone, ali ono što je u drugom planu jeste da taj rast čini potrošnja kućanstava ili osobna potrošnja te dio investicija koje najvećim dijelom dolaze iz EU fondova. To nije nova dodana vrijednost, koja je alfa i omega gospodarstva. To je problem, a ne razlog za pohvalu. Ako nemate tehnološku, inovativnu i svaku drugu superiornost, onda pozicija neto izvoza, koja je najbitnija u strukturi BDP-a, ne može doprinijeti rastu i profitabilnosti ukupnog gospodarstva. To je naša hrvatska konstanta, nema nam pomoći dok ove stvari ne postavimo bitno drugačije. To su duboki problemi našeg gospodarstva o kojima se integralno ne govori niti se rješavaju na sustavan način”, kaže Brkić.

Prvi prioritet nove Vlade je da se najozbiljnije pozabavi demografskom i ekonomskom politikom. Trebalo bi prvo obratiti pozornost na demografiju, a usporedo s tim i ekonomiju, kazao je za Financije.hr Anđelko Milardović, politolog, sociolog te utemeljitelj i voditelj Instituta za europske i globalizacijske studije.

Neophodno je, dodaje, pokušati riješiti trokut čiji su krakovi depopulacija, iseljavanje i starenje. Tko riješi taj trokut, može se nadati još kojem mandatu. “Također, morali bismo razmisliti o napuštanju loto ekonomije. To je u biti žicaroška ekonomija koja je ovisna o Bruxellesu i EU fondovima, a to neće trajati vječno.”

Među brojnim temama koje trebaju biti predmet rasprave su ublažavanje poreznog opterećenja tvrtki radi olakšanja poslovanja, ubrzanje birokratskih procesa za ulaganja te pojednostavljenje administrativnih procedura koje ponekad obeshrabruju investitore. Često dobivamo povratne informacije da su dokumenti u nekim procesima dostupni samo na hrvatskom jeziku, što znatno otežava komunikaciju s međunarodnim partnerima, ispričao je u razgovoru za Financije.hr Denis Jurčić, zamjenik direktora Talijansko Hrvatska Gospodarska Komora.

Nedostatak radne snage, problem koji trenutno pogađa ne samo Hrvatsku, već i cijelu Europsku Uniju, stoga je potrebno raditi na privlačenju i zadržavanju kako nisko obrazovane tako i visoko obrazovane radne snage. Ali, prije svega na stvaranju uvjeta za zapošljavanje domaćih radnika. Ove teme su samo neke od onih koje će zahtijevati hitno preispitivanje i ažuriranje zakona kako bi se prilagodili dinamičnim zahtjevima tržišta rada. Nužna i hitna provedba digitalizacije i digitalne tranzicije kako bismo ostali uz bok ostatku Europe. Samo kroz sinergijski rad između Sabora, institucija i asocijacija koje predstavljaju poduzetničku zajednicu možemo postići značajna poboljšanja koja će podržati rast u zemlji, zaključio je Jurčić.

Autori: Vladana Kovačević, Lejla Barić, Vedran Harča, Raif Okić