Sunce EU-u uštedjelo 20 milijardi eura na uvozu fosilnih goriva od početka iranskog rata

Nova analiza udruge SolarPower Europe pokazuje da solarne elektrane sve više zaštićuju Europu od volatilnih cijena fosilnih goriva u trenutku šokova kakav je prouzročen iranskim sukobom i stanjem u Hormuškom tjesnacu.

Sredinom ovoga tjedna cijena barela nafte Brent bila je na 85 dolara što je otprilike 74 eura ili gotovo 11 eura više no prije no što su Izrael i SAD napali Iran na kraju veljače.

Cijena plina na europskom referentnom tržištu u Nizozemskoj veća je za oko 20 eura od početka tog sukoba.

No, SolarPower Europe ističe da je sunčeva energija Europi uštedjela 20 milijardi eura u razdoblju između 1. ožujka i 15. srpnja smanjenjem potrebe za uvozom plina. Drugim riječima, ušteda je otprilike 146 milijuna eura dnevno.

Sunce je u lipnju postalo najveći pojedinačni izvor u EU za proizvodnju električne energije s udjelom od 25 posto.

Glavna izvršna direktorica udruge SolarPower Europe Walburga Hemetseberger ističe da je elektrifikacija put ka dugoročnoj energetskoj sigurnosti te da Europa u tom smjeru može ići i brže.

Neke europske zemlje su pokazale koristi transformacije svojih energetskih sustava u tom smislu.

Od 2019. Španjolska je udvostručila kapacitete za proizvodnju struje na vjetar i Sunce dodavši novih 40 gigavata (GW). Kao referencu valja reći da elektrana od 1 GW može opskrbljivati oko 880 tisuća kućanstava godišnje ako konzumiraju u prosjeku 10 tisuća kilovat-sati (kWh).

Prošle godine vjetar i Sunce su u EU proizveli veću količinu električne energije od fosilnih goriva po prvi put uopće.

To stručnjaci nazivaju ključnim iskorakom u tranziciji prema čistoj energiji.

Naime, iz Sunca i vjetra proizvedeno je 30 posto električne energije, a iz fosilnih goriva jedan postotni bod manje.

Treba dodati i da određeni broj zemalja poput Austrije ili Švedske, pa i Hrvatske, veliki doprinos u kontekstu obnovljivih izvora dobiva od hidroenergije.

Što se vjetra i Sunca tiče, Hrvatska napreduje premda taj napredak ne ide baš željenim tempom, odnosno tempom kakav je moguć s obzirom na potencijale.

U svibnju ove godine Hrvatska je imala kapacitete od gotovo 1,5 GW u solarnim elektranama i malo manje od 1,3 GW u vjetroelektranama.

Ukupni kapaciteti za proizvodnju energije na dan 1. svibnja ove godine bili su 6,43 GW, a treba napomenuti da su hidroelektrane davale doprinos s više od 2 GW.