Pet ključnih pitanja za Europsku središnju banku prije sastanka u četvrtak

ESB/PR
Press konferencija ESB-a, srpanj 2024. godine, Foto: ESB/PR/flickr.com

Neovisnost središnjih banaka dovodi se u pitanje u dijelovima svijeta, a veći politički utjecaj na politiku mogao bi ugroziti njihovu sposobnost održavanja niske inflacije, rekla je u ponedjeljak predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde. Američki predsjednik Donald Trump rekao je prošli tjedan da će zahtijevati od Federalnih rezervi da snize troškove zaduživanja, tvrdeći da on bolje poznaje kamatne stope od ljudi zaduženih za donošenje te odluke.

“Iako nedavna istraživanja sugeriraju da de jure neovisnost središnjih banaka nikada nije bila zastupljenija nego danas, nema sumnje da se de facto neovisnost središnjih banaka dovodi u pitanje u nekoliko dijelova svijeta,” rekla je Lagarde na konferenciji mađarske središnje banke.

Očekuje se da će Fed ovaj tjedan zadržati kamatne stope nepromijenjene, dok će ESB vjerojatno sniziti stope, argumentirajući da se inflacija smanjuje samo polako i da bi neki prijedlozi politike Trumpove administracije zapravo mogli povećati inflacijske pritiske, što će vjerojatno izazvati kritike Bijele kuće.

Lagarde je u međuvremenu upozorila da bi političko uplitanje moglo dovesti do “začaranog kruga” koji bi mogao rezultirati podrivanjem neovisnosti središnjih banaka.

“Politički utjecaj na odluke središnjih banaka također može značajno doprinijeti makroekonomskoj volatilnosti,” rekla je Lagarde u video obraćanju Mađarskoj, gdje je politički saveznik premijera Viktora Orbana, bivši ministar financija Mihaly Varga, imenovan za sljedećeg guvernera banke od ožujka.

Lagarde je rekla da trajni politički pritisak na središnju banku povećava volatilnost tečaja i podiže prinose na obveznice i premije rizika.

Takva vrsta volatilnosti mogla bi otežati održavanje niske inflacije, podižući zabrinutost da neovisne središnje banke ne ispunjavaju svoje mandate, rekla je Lagarde.

Takav slijed događaja, rekla je, mogao bi tada potkopati društveni konsenzus i dodatno pojačati volatilnost u gospodarstvu.

Europska središnja banka sastaje se u četvrtak prvi put otkako se Donald Trump vratio na dužnost, ostavljajući prijetnje američkim carinama nad usporenim gospodarstvom eurozone i potencijalno komplicirajući ekonomske izglede.

Trgovci smatraju da su daljnja smanjenja stopa gotova stvar, pa je pitanje hoće li ESB dati nove naznake o putu naprijed.

“Očekuju da će predsjednica (Christine) Lagarde reći da su vrata za daljnja smanjenja stopa otvorena,” rekao je Bruno Cavalier, glavni ekonomist u Oddou, za Reuters.

Evo pet ključnih Reutersovih pitanja za tržišta:

1.) Što će ESB učiniti u četvrtak?

Najvjerojatnije, sniziti ključnu depozitnu stopu za dodatnih 25 baznih bodova na 2,75%. Tržišta u potpunosti uračunavaju taj potez i ESB je u prosincu uklonio jezik iz svojih smjernica koji je obećavao zadržati restriktivne stope. “Nije bilo promjena u izgledima od prosinca,” rekao je Frederik Ducrozet, voditelj makroekonomskih istraživanja u Pictet Wealth Managementu.

2.) Kako Trumpov povratak mijenja razmišljanje ESB-a o rizicima carina?

Za sada ne mijenja, smatraju ekonomisti. Američki predsjednik Trump nije uveo carine prvog dana i rekao je da SAD nije spreman za univerzalne carine. Međutim, stavio je Kanadu, Meksiko i Kinu na nišan i žalio se na uvjete trgovine s Europskom unijom. Trump je prošli tjedan putem videa rekao Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu da će druge ekonomije suočiti s carinama ako svoje proizvode proizvode bilo gdje osim u SAD-u. Dok neki analitičari nalaze utjehu u tome što je početni pristup umjereniji od očekivanog, to bi se moglo promijeniti. Za ESB, sve se svodi na to kako carine utječu na inflaciju u eurozoni, bilo izravno ili kroz njihov utjecaj na potražnju. Lagarde je prošli tjedan rekla da banka nije “pretjerano zabrinuta” da će Trumpove politike izvoziti inflaciju u Europu — komentare koje su ekonomisti ABN AMRO protumačili kao signal da bi ESB vidio carine uglavnom kao negativne za rast.

3.) Koliko ESB treba sniziti stope?

Trgovci očekuju gotovo četiri smanjenja stopa od ESB-a ove godine i neki kreatori politike su se izričito složili, ukazujući na pad stopa prema 2%. To bi stavilo stope unutar procjena takozvane neutralne stope, koja niti ograničava niti potiče rast. Ali neki jastrebovi zvuče oprezniji oko tempa, s vodećim jastrebom Isabel Schnabel koja je nedavno upozorila da banka treba “duboko razmisliti” o tome koliko daleko i brzo rezati.
Jednom kad stope dosegnu 2,5% “morat će malo više razmišljati da odluče kamo ići”, rekao je Konstantin Veit, portfolio menadžer PIMCO-a. Ali s obzirom na slabo gospodarstvo, rizik je nagnut prema padu stopa na 1,75%, dodao je. Lagarde je prošli tjedan rekla da je neutralna razina bilo gdje između 1,75% i 2,25%.

4.) Koliko je zabrinjavajući porast inflacije za ESB?

Ne previše, smatraju ekonomisti. Inflacija je porasla na najvišu razinu od srpnja na 2,4% u prosincu, potaknuta višim cijenama energije i troškovima u uslugama, gdje inflacija ne odstupa od 4%. Ipak, porast je u skladu s očekivanjima banke i glavni ekonomist Philip Lane je uvjeren da se rast plaća usporava i da će brzo povući inflaciju usluga niže. Također je upozorio da bi držanje stopa previsoko predugo moglo gurnuti inflaciju ispod cilja. Dok ESB cilja samo inflaciju, kako se približava 2%, “nije tako jednostavno kao da je samo pojedinačni mandat jer ipak, rast je važan ako želite vidjeti kamo će inflacija ići,” rekao je Piet Christiansen, glavni analitičar Danske Bank.

5.) Što ako Fed prestane smanjivati stope?

ESB bi mogao usporiti svoja smanjenja, ali ovisi o razlogu. Očekivanja trgovaca o smanjenju stopa Feda su se njihala u siječnju s obzirom na neizvjesnost oko američkih inflacijskih izgleda. BofA i BNP Paribas očekuju da će Fed ostati na čekanju ove godine. “Ako ne smanjuju jer je gospodarstvo snažno u SAD-u, to su također dobre vijesti za Europu…. ESB bi zapravo mogao biti u iskušenju da smanji malo manje,” rekao je Ducrozet iz Picteta.
“Ako ne smanjuju zbog scenarija stagflacije, onda je to druga priča i ne mislim da to čini veliku razliku za ESB,” rekao je, napominjući da pad eura na paritet, s trenutnih gotovo 1,05 dolara, ne bi bio veliki fokus.

Jedan odgovor

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari