Održivost je jedna od najvećih društvenih promjena još od Drugog svjetskog rata

“Spremni ili ne, promjena je ovdje i bit će samo izraženija i intenzivnija. Radi se o jednoj od najvećih društvenih promjena još od Drugog svjetskog rata”, istaknuo je futurolog Martin Kruse u sklopu svog predavanja na konferenciji Future Tense powered by Lürssen, govoreći o održivosti.

Njezina primjena, dodao je, primjetna je u doslovno svim industrijama, zbog čega možemo govoriti i o novoj industrijskoj revoluciji.

“Problem je što zapravo ne cijenimo prirodu, ne shvaćamo koliku vrijednost ona ima. Dok to ne napravimo, neće doći do promjene kakvu trebamo. Pogledajmo vrijednosti koje živimo danas i razmislimo želimo li ih prenijeti na našu djecu. Strah nas neće spasiti, kao ni da ne vjerujemo u klimatske promjene. To ih neće zaustaviti”, upozorio je Kruse, inače viši savjetnik u Institutu za istraživanje budućnosti Kopenhagen, gdje je i na čelu odjela za Istraživanja o resursima i okolišu, odjela Predviđanja i studija budućnosti.

Tijekom svog predavanja predstavio je i rezultate ankete o zaštiti okoliša koje su proveli u Danskoj i koja je pokazala da je onih s “eco-friendly” navikama 14 posto, ljudi koji su zabrinuti zbog klimatskih promjena, ali ništa ne poduzimaju 42 posto, dok u preostale dvije kategorije spadaju oni koji ne vjeruju u takve promjene ili su čak protiv bilo kakve akcije.

Zanimljivo, najmanje štete okolišu rade upravo klimatski skeptici jer je većinom riječ o starijima koji ne voze, rijetko lete i ne kupuju često novu odjeću.

Najvažnije pitanje, smatra, je kako uključiti buduće generacije, uključujući i one koji još nisu rođeni, o čemu će se raspravljati i na summitu UN-u u rujnu. Kao pozitivan primjer istaknuo je Wales, gdje je uvedena komisija za budućnost.

Okupljenima se obratio i Peter Lürssen, CEO i upravni partner Lürssen grupe, istaknuvši kako su ljudi na početku puni entuzijazma vezano uz tehnologiju, ali su istovremeno zabrinuti i osjećaju u sebi određenu dozu straha.

“Možda se pitate hoće li promjene koje tehnologija donosi utjecati na vaše radno mjesto ili na koji način će oblikovati vašu karijeru. Vjerujte mi, nema budućnosti bez ljudi, bez čovjeka. Ali to mora biti čovjek koji reagira brzo; koji se ne boji promjene, nego je prihvaća, tko je vidi kao priliku i tko je spreman učiti, od-učiti i ponovno učiti sve što zna”, kazao je Lürssen.

Iz iste tvrtke, koja se već skoro 150 godina bavi izgradnjom brodova, kratki govor održao je i upravni direktor Justus Reinke koji je naglasio da je promjena sastavni dio njihovog posla zbog čega su morali izgraditi kulturu implementiranja novih tehnologija.

Predavanje pod nazivom “Stretegija u svijetu kontinuirane disrupcije” održao je Costas Markides, profesor na poslovnoj školi u Londonu.

“Takvih disrupcija bilo je i ranije, ali one su sada kontinuirane zbog čega je i kriza upravljanja tvrtkama postala stalna”, rekao je Markides i naveo četiri elementa ključna za uspjeh u “novom svijetu”.

Prvi od njih je kontinuirana inovacija koja danas predstavlja jedinu komparativnu prednost neke kompanije. Za to je potrebno promijeniti način razmišljanja u tvrtki jer su ljudi naviknuti prilagođavati se i slijediti druge.

Drugi element je elastičnost, odnosno sposobnost usvajanja promjena u svom radu. To se, ističe Markides, može postići tako da se zaposlenicima da pozitivan motiv za promjenu, “prodati” im to na emotivnoj razini.

Paralelu je povukao s pacijentom koji se oporavlja od operacije. Svaki će pacijent, naime, slušati liječnikove preporuke da, primjerice, prestane pušiti i počne vježbati, ali će se brzo vratiti na staro ako ga doktor upozori da će u protivnom umrijeti. Ukoliko mu, međutim, objasni da će, ako nastavi sa zdravim navikama dočekati svadbu svoje kćeri puno je veća vjerojatnost da će ga poslušati.

Treća je agilnost, točnije stalna spremnost na reakciju.

“U tvrtkama treba promovirati eksperimentiranje, ako svi drugi eksperimentiraju i pojedinac će”, kazao je i pojasnio da pri stvarnju takve klime u kompanijama treba slijediti iste principe kao kod odgajanja djeteta, odnosno dopustiti im da uče na vlastitim greškama.

Posljednji element vezan je uz vodstvo iliti upravljačke strukture u kompanijama. Zaposlenici su danas zbunjeni i uplašeni kao nikad prije, zbog čega je neophodno stalno komunicirati i ponavljati strategiju tvrtke.

U sklopu teme Održive budućnosti održali su se paneli i predavanja lokalnih i regionalnih lidera. Lürssen. O inovacijama kao ključnom pristupu ostvarivanja cjelokupne održivosti na njima su među ostalima govorili Sergej Pintar, Product development manager u Maritimnom centru izvrsnosti iz Rijeke, Marko Kufrin, izvršni direktor korporativne strategije i novog rasta u Atlantic Grupi te Marijan Krpan, predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike.