Broj tvrtki koje moraju izvještavati o održivosti povećavat će se iz godine u godinu, a održivo će biti jedan od ključnih kriterija kod procjene kreditne sposobnosti, rečeno je na 4. konferenciji Hrvatske gospodarske komore (HGK) “Podržimo održivo”.
Konferencija je okupila velik broj domaćih i inozemnih stručnjaka, a predsjednik HGK Luka Burilović je rekao da je cilj konferencije pomoći tvrtkama na putu ka održivom razvoju, u vidu njihove digitalne i zelene tranzicije.
„Broj tvrtki koje moraju izvještavati o održivosti povećavati će se iz godine u godinu, a kada je riječ o pristupu kapitalu, održivo će biti jedan od ključnih kriterija kod procjene kreditne sposobnosti“, istakao je Burilović.
Ocijenio je, prenosi Hina, i da su hrvatske tvrtke vrlo ozbiljno shvatile izazove održivosti, poručivši i da održivost nije alternativan pogled na poslovanje niti prolazni trend.
ESG kriteriji (Environmental, Social, and Governance) su nefinancijski pokazatelji o strategijama i politikama kompanija kada je riječ o okolišu, društvu i upravljanju, a kako je istaknuo Burilović, HGK je pokrenuo ESG rating, jedinstvenu nacionalnu metodologiju mjerenja održivih praksi, putem koje tvrtke mogu pratiti svoj napredak te steći uvid u potencijalne rizike, pri čemu će najbolje od tvrtki danas biti i nagrađene.
Implementacija europske direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti
Ravnateljica Uprave za gospodarstvo i financijski sustav Ministarstva financija RH, Ana Zorić, je apostrofirala europsku direktivu o korporativnom izvještavanju o održivosti, koja će u hrvatsko zakonodavstvo u najvećem dijelu biti prenesena kroz izmjene zakona o računovodstvu, te zakona o reviziji.
“Ta direktiva će nam osigurati da dobijemo sve potrebne informacije o tome kako pitanja održivosti utječu na poslovanje poduzetnika, ali i kako poslovanje samih poduzetnika utječe na društvo i okoliš”, izjavila je Zorić.
Naglasila je i da izvještavanje nije samo sebi svrha već osnova za bolji dijalog s brojnim dionicima, uključujući i financijski sektor, jer se očekuje, piše Hina, da će upravo on biti glavni pokretač zelene tranzicije, a kroz aktivnije usmjeravanje kapitala u smjeru održivih ekonomskih aktivnosti.
Izvještavanje o održivosti po novom regulativnom okviru će od 2025. godine biti obaveza i za male i srednje poduzetnike izlistane na Burzi, a Ministarstvo financija putem brojnih radnih skupina nastoji pomoći poduzetnicima i pripremiti ih na obaveze koje ih očekuju, rekla je Zorić, koja je apostrofirala i suradnju s Komorom na projektu ESG akademije.
Pročitajte još:
Potpredsjednica Europske investicijske banke (EIB) Teresa Czerwinska apostrofirala je veliki potencijal Hrvatske kada je riječ o zelenoj ekonomiji, poručivši da je ta institucija tu upravo kako bi financirala projekte hrvatskih tvrtki u tom segmentu.
Istaknula je i da je ta kreditna institucija Europske unije dosad u hrvatsko gospodarstvo uložila oko 7,5 milijardi eura.
Važnost razvoja kružnog gospodarstva
Kružno gospodarstvo naglasak stavlja na vrijednost resursa i materijala te njihovo optimalno iskorištavanje, u vidu i recikliranja a Elin Bergman, suosnivačica i direktorica organizacije Nordic Circular Hotspot, upozorila je da se samo sedam posto globalnog gospodarstva temelji na principima kružnog gospodarstva.
„Stoga cijeli svijet, pa i Hrvatska, imaju još puno prostora za napredak“, poručila je Bergman.
