Od 1. siječnja 2027. sustav povratne naknade u Hrvatskoj trebao bi se proširiti i na tetrapak ambalažu, što bi moglo povećati cijene mlijeka, mliječnih napitaka i sokova.
Proizvođači i trgovci upozoravaju da za takvu promjenu još nema dovoljno kapaciteta te traže odgodu primjene novih pravila, dok iz Ministarstva poručuju da je rok poznat još od 2023. godine i da je vremena za prilagodbu bilo dovoljno.
Uz PET plastične boce, staklo i limenke, povratna naknada od 10 centi trebala bi se odnositi i na višeslojnu kartonsku ambalažu, odnosno tetrapak, što uključuje mlijeko, mliječne napitke, voćne sokove, ali i male bočice pića ispod dva decilitra koje dosad nisu bile obuhvaćene sustavom.
“To su svi proizvodi mlijeka u tetrapak ambalaži, voćni sokovi, male bočice od dva decilitra u kojima u pravilu dolaze sokovi. I ono što je za potrošače važno jest da će s 1. 1., ako ti proizvodi uđu u sustav povratne naknade, doći do porasta cijene tih proizvoda za iznos povratne naknade”, kazala je za Dnevnik.hr Dragica Bagarić, direktorica Eko Ozra.
Dio građana podržava proširenje sustava jer smatraju da će dodatno potaknuti recikliranje i smanjiti količinu otpada, no neki upozoravaju da bi vraćanje određene vrste ambalaže moglo biti nepraktično.
Na niz problema upozoravaju i proizvođači, koji tvrde da Hrvatska još nema potrebnu infrastrukturu za učinkovito prikupljanje i obradu višeslojne kartonske ambalaže.
“Trgovina nema kapacitete, odnosno nema aparate za preuzimanje te ambalaže, već bi je morala sakupljati ručno, a onda je i problem s higijenskog aspekta za trgovinu”, naglasila je Bagarić.
Zbog toga proizvođači i trgovci traže odgodu primjene novih pravila, posebno jer se istodobno pripremaju i nova europska pravila kojima će se sektor dodatno morati prilagođavati. Podršku odgodi dali su i iz Hrvatske udruge poslodavaca.
“Proširenje sigurno nosi sa sobom određene komplikacije i povećanje troškova. S jedne strane tetrapak ambalaža je puno kompleksnija za prikupljanje u odnosu na limenke, PET i staklo jer je višeslojna, to će zahtijevati dodatne investicije”, ističe za Dnevnik.hr Irena Weber, glavna direktorica HUP-a.
Podsjetimo, ekološke udruge smatraju da je 10 centi, koliko sada iznosi povratna naknada za ambalažu za pića premalo, te traže da ona bude između 15 i 50 centi.
Pročitajte još:
Smatraju da iznos naknade ne bi trebao biti manji od 15 centi, koliko primjerice iznosi u Slovačkoj, navode u Zelenoj akciji. Mišljenja su i da bi, po uzoru na sustav u Njemačkoj, povratne naknade trebale različito iznositi i ovisiti o faktorima poput materijala, veličine i reciklabilnosti, te da bi, ovisno o tipu ambalaže, mogli iznositi i do 50 centi.
Iz Zelene akcije upozoravaju i kako Uredba o ambalaži i ambalažnom otpadu zadaje cilj od 90 posto odvojeno prikupljene ambalaže za pića do 2030., a da prema podacima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost trenutno u Hrvatskoj stojimo na ispod 80 posto, ovisno o materijalu.
