Ne vjerujte zastavi na pakiranju: Povijesna presuda za prehrambenu industriju

Sud pravde Europske unije donio je pravomoćnu presudu koja bi mogla iz temelja promijeniti način na koji kupujemo hranu.

Potvrđena je kazna od milijun eura trgovačkom lancu Lidl zbog korištenja talijanskih nacionalnih simbola na pakiranjima tjestenine u kojima se zapravo nalazila pšenica stranog, odnosno netalijanskog podrijetla.

Spor je započeo oko Lidlovih robnih marki Italiamo i Combino. Na prednjoj strani pakiranja dominirali su talijanska trobojnica (tricolore), natpisi poput “Passione Italiana” i slike idiličnih talijanskih krajolika. Međutim, pšenica korištena za tu tjesteninu dolazila je iz zemalja izvan Italije (EU i ne-EU), a ta je informacija bila navedena na deklaraciji na poleđini vrećice.

Sud pravde poslao je jasnu poruku: “Ambalaža ne smije ‘vrištati’ o talijanskom identitetu ako sirovina nije domaća.” U presudi se navodi da prosječni potrošač odluku o kupnji donosi u nekoliko sekundi na temelju vizualnog dojma, a ne proučavajući poleđinu pakiranja povećalom.

“To bi mogla biti povijesna odluka za cijelo europsko tržište, koje broji više od 450 milijuna potrošača. Ova presuda šalje snažnu poruku svim proizvođačima hrane, uključujući i one u Hrvatskoj”, istaknuli su u platformi Halo inspektore, koja se bavi zaštitom prava potrošača.

Iako je vlasnik trgovačke marke jasno naveo podrijetlo na poleđini proizvoda i time poštovao pravila deklariranja, na prednjoj strani proizvoda slika, kao i boje, stvarale su lažni dojam o podrijetlu proizvoda.

Zbog krivog označavanja proizvođači sada riskiraju kazne za krivo označavanje proizvoda ali i one koje se odnose na nepoštenu poslovnu praksu, koje se penju i do 10 milijuna eura.

Pritom iz platforme Halo inspektore podsjećaju da su se drugi veliki brendovi poput De Cecca i Divelle već ranije prilagodili takvim pravilima pa su i na prednjoj strani proizvoda jasno naveli da je riječ o mješavini pšenice (npr. “Italija, Arizona, Kalifornija”), Lidl je, očito smatrajući da je u pravu, pravnu bitku vodio do kraja i – izgubio.

Ova presuda otvara vrata domaćim regulatornim tijelima da strože kažnjavaju takozvani “Italian Sounding” praksu gdje se proizvodima daje npr. talijanski prizvuk kroz dizajn, iako sa samom Italijom imaju malo veze.

Slično je i s raznim njemačkim, francuskim, ali i hrvatskim znakovljima. Od sada, nacionalna zastava, grb ili stilizirano srce u bojama neke države na proizvodu ne smiju biti marketinški trik.

Ova presuda Suda EU postavlja standard koji se izravno može (i mora) primijeniti i na označavanje “hrvatskog proizvoda”.