Među najuspješnijim velikim kompanijama u regiji najzastupljeniji trgovci na veliko

Velike kompanije imaju posebno mjesto u gospodarstvima zemalja regije, ne samo zbog svoje veličine nego i zbog utjecaja na širi poslovni ekosustav. One su često oslonac lancima dobavljača, važne su za zapošljavanje, investicije i izvoz, a u razvijenijim sektorima mogu imati značajnu ulogu u prijenosu tehnologije, znanja i poslovnih praksi.

OECD u svojoj najnovijoj analizi zemalja zapadnog Balkana upravo velike kompanije promatra kao potencijalna „sidra“ razvoja dobavljačkih lanaca, prijenosa tehnologije i razvoja vještina, iako upozorava da produktivnost velikih poduzeća u dijelu regije još znatno zaostaje za europskim razinama.

Hrvatska se u takvom regionalnom okruženju ističe velikim brojem kompanija koje su ušle u izbor za ovogodišnju Regionalnu Zlatnu bilancu. Među 999 velikih kompanija na listi njih 285 dolazi iz Hrvatske, odnosno 28,53 posto od ukupnog broja. Više ih ima jedino Srbija, dok Hrvatska znatno prednjači pred Bosnom i Hercegovinom, Slovenijom, Sjevernom Makedonijom i Crnom Gorom.

Posebno je zanimljivo da su čak tri hrvatske kompanije među prvih deset u regiji prema ponderiranom indeksu poslovne uspješnosti koji financijske i bonitetne pokazatelje vrednuje prema njihovoj važnosti za stabilnost i kvalitetu poslovanja.

Prema tom indeksu INA je zauzela treće mjesto, HEP deveto, a Prvo plinarsko društvo deseto. Hrvatska farmaceutska kompanija Pliva istodobno se nalazi među deset velikih kompanija s najvećom neto dobiti u regiji.

Regionalna Zlatna bilanca kao mjerilo poslovne uspješnosti

Na usporedbi kvalitete poslovanja temelji se projekt bonitetne kuće CompanyWall, koji se provodi u suradnji s regionalnim ekonomskim portalima Biznis.rs, Financije.hr, Lider.si i Biznis.me.

Regionalna Zlatna bilanca pomiče fokus s tradicionalnog pitanja tko je najveći prema kriteriju tko posluje najkvalitetnije. Pritom nisu presudni samo prihodi ili apsolutni iznos dobiti. U obzir se uzima šira slika financijskog zdravlja poduzeća, uključujući strukturu kapitala i imovine, zaduženost, likvidnost, profitabilnost, kontinuitet poslovanja i sposobnost stvaranja vrijednosti.

Takav pristup posebno je važan kada se uspoređuju gospodarstva različite veličine i strukture. Srbija, Hrvatska, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Sjeverna Makedonija razlikuju se prema veličini tržišta, broju kompanija i zastupljenosti pojedinih gospodarskih grana, pa sama visina prihoda ne daje potpunu sliku poslovne snage pojedinog poduzeća.

Broj uspješnih velikih kompanija istodobno može pokazati u kojim se dijelovima gospodarstva stvara najveća vrijednost i koje su industrije sposobne održavati stabilno poslovanje u promjenjivim tržišnim okolnostima.

U tom kontekstu održat će se i Regionalna Zlatna bilanca, poslovni događaj koji okuplja vlasnike kompanija, direktore, financijske direktore i lidere najuspješnijih poduzeća. Događaj je posvećen poslovnoj izvrsnosti, financijskoj stabilnosti i kompanijama koje rezultatima, rastom i odgovornim upravljanjem postavljaju standarde u gospodarstvu. Predstavnici kompanija iz šest zemalja regije, poslovnih udruženja i drugih relevantnih institucija okupit će se 22. listopada u beogradskom hotelu Metropol, gdje će se održati predavanja i panel-rasprave.

Hrvatska druga po broju kompanija na listi

Od 999 velikih kompanija uvrštenih na listu Regionalne Zlatne bilance, njih 372 dolaze iz Srbije, 285 iz Hrvatske, 139 iz Bosne i Hercegovine, po 84 iz Slovenije i Sjeverne Makedonije te 35 iz Crne Gore.

Sam broj kompanija ipak ne govori nužno o ukupnoj snazi pojedinog gospodarstva. Važna je i struktura djelatnosti u kojima posluju. Poduzeće iz sektora s višim maržama, stabilnijom potražnjom ili većom dodanom vrijednošću može imati sasvim drukčiju financijsku poziciju od kompanije slične veličine koja posluje u industriji s manjim profitnim potencijalom.

Regionalna lista stoga se može promatrati i kao svojevrsna karta djelatnosti u kojima se trenutačno nalazi velik broj financijski stabilnih i uspješnih kompanija.

Najzastupljenija pojedinačna djelatnost među 999 velikih kompanija jest nespecijalizirana trgovina na veliko, sa 46 kompanija ili oko 4,6 posto ukupnog broja. Među zastupljenijim područjima nalaze se i graditeljstvo, trgovina na malo, energetika te trgovina farmaceutskim proizvodima.

Takva struktura pokazuje da financijska stabilnost nije ograničena na jednu industriju. Na kvalitetu bilance, uz sektor u kojem poduzeće posluje, utječu način upravljanja kapitalom i imovinom, struktura prihoda, profitabilnost te sposobnost upravljanja poslovnim rizicima.

INA treća, HEP i PPD također u prvih deset

Kada se gleda ponderirani indeks poslovne uspješnosti, među prvih deset velikih kompanija u regiji tri dolaze iz Hrvatske, tri iz Srbije, a četiri iz Slovenije.

Prvo mjesto zauzela je Elektroprivreda Srbije, drugo slovenski Petrol, dok je INA trećeplasirana kompanija u cijeloj regiji. HEP zauzima deveto mjesto, a Prvo plinarsko društvo deseto.

Vrh liste jasno pokazuje snažnu zastupljenost energetskog i rudarskog sektora. Od deset vodećih kompanija samo Gorenje, proizvođač kućanskih uređaja, i farmaceutska kompanija Krka ne pripadaju energetskom ili rudarskom poslovnom krugu.

Hrvatsku na toj listi također predstavljaju tri energetske kompanije. INA je u 2025. godini ostvarila 3,77 milijardi eura prihoda i 152,3 milijuna eura neto dobiti. HEP je uz 2,31 milijardu eura prihoda ostvario 89 milijuna eura dobiti, dok je PPD imao 2,4 milijarde eura prihoda i 12,7 milijuna eura neto dobiti.

Pliva među deset najprofitabilnijih velikih kompanija regije

Poredak se mijenja kada se kompanije promatraju isključivo prema ostvarenoj neto dobiti.

Na vrhu su dvije kompanije iz Srbije, Serbia Zijin Mining i Serbia Zijin Copper, dok je slovenska Krka na trećem mjestu. Među deset kompanija s najvećom neto dobiti nalazi se i Pliva Hrvatska, koja je zauzela sedmo mjesto.

Pliva je pritom na 1,13 milijardi eura prihoda ostvarila gotovo 199,4 milijuna eura neto dobiti, što odgovara neto marži od približno 17,7 posto. Za usporedbu, među hrvatskim kompanijama koje se nalaze u prvih deset prema ponderiranom indeksu INA je ostvarila neto maržu od oko četiri posto, HEP oko 3,9 posto, a PPD oko 0,5 posto.

Ti podaci pokazuju i zašto se uspješnost kompanija ne može procjenjivati samo prema jednoj stavci iz financijskih izvještaja. Visoki prihodi ne znače nužno i jednako visoku profitabilnost, kao što ni apsolutni iznos dobiti sam po sebi ne govori dovoljno o financijskoj stabilnosti i kvaliteti poslovanja.

Ocjenjivanje na temelju raznih financijskih pokazatelja

Konačna ocjena za dodjelu priznanja Regionalna Zlatna bilanca formira se na temelju većeg broja međusobno povezanih financijskih i poslovnih pokazatelja. Među njima su poslovni prihodi i dobit, profitabilnost, financijska stabilnost, likvidnost i sposobnost urednog podmirivanja obveza, kontinuitet poslovanja, bonitetni pokazatelji, kretanje rezultata tijekom promatranog razdoblja te položaj kompanije u odnosu na druga poduzeća iste veličine i kategorije.

Važnu ulogu ima ponderirani indeks poslovne uspješnosti. Pojedinim financijskim i bonitetnim pokazateljima dodjeljuje se različita važnost, ovisno o tome koliko utječu na stabilnost, uspješnost i pouzdanost poslovanja.

Na taj način ne promatra se samo jedan rezultat, poput prihoda ili dobiti, nego ukupna poslovna slika kompanije. Jedinstvena matematička metodologija omogućuje rangiranje prema objektivnim i mjerljivim kriterijima.