Zdravlje mladih važan je pokazatelj kvalitete života u društvu. Iako se mladost često povezuje s dobrim fizičkim stanjem i visokom razinom energije, na zdravlje utječu brojni čimbenici, od životnih navika i psihološkog stanja do obiteljskog okruženja i ekonomskih mogućnosti.
Prema podacima Eurostata za 2025. godinu, Hrvatska se istaknula visokim udjelom mladih koji svoje zdravlje procjenjuju pozitivno, čime se svrstala među zemlje Europske unije s najboljim rezultatima u tom području.
Većina mladih, 89,7 posto, u dobi od 16 do 29 godina u Europskoj uniji smatrala je svoje zdravlje dobrim ili vrlo dobrim u prošloj godini.
Statističari navode da je to bilo znatno više od udjela u ukupnom stanovništvu u dobi od 16 i više godina, koji je iznosio 67,9 posto.
Taj udio je ostao uglavnom stabilan tijekom godina, s tek malim padom od 2021. godine s 91,1 posto na 89,7 posto.
Nešto veći udio mladih muškaraca, 90,9 posto, u dobi od 16 do 29 godina izjavio je da ima dobro ili vrlo dobro zdravlje u 2025. godini u usporedbi s mladim ženama iste dobne skupine, 88,4 posto.
Zanimljivo je da se razlike pojavljuju i kada je riječ o prihodima. Naime, može se primijetiti veza između viših prihoda i bolje samoprocjene zdravlja. Tako je 85,6 posto mladih u dobi od 16 do 29 godina koji žive u kućanstvima s najnižim prihodima ocijenilo svoje zdravlje kao dobro ili vrlo dobro, dok je taj postotak bio veći kod onih u kućanstvima s najvišim prihodima, 93,7 posto.
Razlike u samoprocjeni zdravlja između mladih iz kućanstava s nižim i višim prihodima mogle bi se objasniti različitim životnim uvjetima i mogućnostima koje im stoje na raspolaganju.
Mladi iz financijski stabilnijih kućanstava u pravilu imaju bolji pristup kvalitetnoj prehrani, sportskim aktivnostima i drugim sadržajima koji pridonose očuvanju zdravlja, ali i više mogućnosti za pravodobnu zdravstvenu skrb. S druge strane, financijska nesigurnost može biti izvor dugotrajnog stresa i tjeskobe te otežati usvajanje zdravih životnih navika.
U 14 zemalja EU-a, više od 90 posto mladih izjavilo je da imaju dobro ili vrlo dobro zdravlje.
Rumunjska (98,2 posto), Grčka (98,1 posto) i Hrvatska (95,9 posto) zabilježile su najveće udjele mladih koji su izjavili da su u dobrom ili vrlo dobrom zdravstvenom stanju. S druge strane, Švedska (74,4 posto), Nizozemska (79,8 posto) i Finska (81,4 posto) imale su najniže udjele mladih koji su u prošloj godini rekli da su u dobrom zdravstvenom stanju.
Podaci za Hrvatsku pokazuju zanimljiv kontrast: iako se hrvatski mladi nalaze među onima koji svoje zdravlje najpozitivnije ocjenjuju na razini Europske unije, slika je nešto drukčija kada se promatra cjelokupno stanovništvo.
U 2024. godini su samo dvije trećine (67 posto) Hrvata izjavile da su u dobrom ili vrlo dobrom zdravstvenom stanju, što je nešto manje od prosjeka EU-a (68 posto), prema podacima Europske komisije.
Međutim, postojale su i velike socioekonomske razlike u načinu na koji su ocjenjivali svoje zdravlje.
Ljudi s najvišim dohotkom gotovo su dvostruko češće izvještavali da su u dobrom ili vrlo dobrom zdravlju (84 posto) nego oni s najnižim dohotkom (43 posto), što je bila druga najveća razlika među zemljama EU-a u 2024. godini.
Pročitajte još:
Za poboljšanje zdravstvene dobrobiti mladih važno je razvijati preventivne programe, promicati zdrave navike te osigurati jednake mogućnosti pristupa zdravstvenim i drugim oblicima podrške. Posebnu pozornost potrebno je posvetiti mladima koji se suočavaju s financijskim i drugim životnim poteškoćama.
Kontinuirano praćenje zdravstvenih pokazatelja i društvenih razlika može pomoći u prepoznavanju njihovih potreba te u oblikovanju učinkovitijih javnih politika usmjerenih na zdravlje i kvalitetu života mladih.
