Cijene hrane diljem Europe u posljednjih su pet godina snažno porasle, no minimalne plaće u većini zemalja rasle su još brže, pokazala je analiza Euronews Businessa.
Prema podacima Eurostata, cijene hrane i bezalkoholnih pića u Europskoj uniji od kolovoza 2021. do kolovoza 2026. porasle su za 34 posto. Najveći rast zabilježen je u Mađarskoj, 57 posto, a slijede Bugarska s 54 i Rumunjska s 53 posto. Najmanje povećanje od 21 posto imao je Cipar.
Apsolutni rekorder je Turska, gdje su cijene hrane u istom razdoblju rasle za čak 752 posto. To je posljedica je višegodišnje visoke inflacije, kojoj je dijelom pridonio i snažan pad vrijednosti lire, što je povećalo troškove uvozne robe i proizvodnih inputa.
Pad vrijednosti lire djelomično je prouzročen serijom smanjenja kamatnih stopa koji je započeo 2021. godine, unatoč rastu inflacije. Niže kamatne stope učinile su tursku valutu manje privlačnom za držanje, dodatno povećavajući pritisak na njezinu vrijednost.
Turska je tu politiku promijenila 2023. godine, naglo podigavši kamatne stope, no cijene su nastavile rasti.
Mjesečne bruto minimalne plaće u tih su pet godina također porasle u mnogim europskim zemljama. Najveći rast u Europskoj uniji zabilježen je u Mađarskoj, gdje je minimalna plaća porasla za 93 posto.
U Njemačkoj je iznosio 46 posto, u Španjolskoj 29, a u Francuskoj 20 posto.
Među svim uspoređenim zemljama na vrhu je ponovno Turska s rastom od čak 823 posto. Više nego udvostručena bila je i u Srbiji, gdje je porasla za 103 posto, te Crnoj Gori, s povećanjem od 102 posto.
Više plaće, međutim, ne znače nužno da si radnici mogu priuštiti više hrane. Analiza Euronewsa pokazuje koliko bi hrane jedna mjesečna bruto minimalna plaća mogla kupiti u kolovozu 2021. i 2026. godine.
U tri od 26 spomenutih zemalja radnici koji primaju minimalnu plaću izgubili su kupovnu moć kada se ona usporedi s rastom cijena hrane.
Pročitajte još:
Najveći pad zabilježen je na Malti, od šest posto, što znači da je radnik, koji je u kolovozu 2021. od minimalne plaće mogao kupiti 100 košarica hrane, pet godina kasnije mogao kupiti samo 94. Slijede Španjolska i Francuska, s padom od pet odnosno četiri posto.
Srbija i Crna Gora zabilježile su najveći rast količine hrane koju se može kupiti za minimalnu plaću, i to za 37 posto. Povećanje od 30 posto zabilježeno je u Hrvatskoj, a više od 20 posto i u Albaniji, Rumunjskoj, Mađarskoj, Bugarskoj i Litvi.
