Meksičko gospodarstvo poraslo je u drugom tromjesečju 1,5 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, najviše od kraja 2020. godine. Rast je zabilježen u svim glavnim sektorima, nakon pada aktivnosti od 0,6 posto na početku godine.
Meksičko gospodarstvo stabiliziralo se u drugom tromjesečju zahvaljujući boljim rezultatima poljoprivrede, industrije, građevinarstva i usluga, pokazuju preliminarni podaci statističkog ureda INEGI.
Bruto domaći proizvod drugog najvećeg gospodarstva Latinske Amerike porastao je između travnja i lipnja za 1,5 posto u odnosu na prvo tromjesečje.
To je najsnažnija tromjesečna stopa rasta od kraja 2020. godine. U prva tri mjeseca 2026. gospodarska aktivnost smanjena je za 0,6 posto.
Na godišnjoj razini meksičko gospodarstvo poraslo je 2,2 posto.
Rast zabilježen u sva tri glavna sektora
Najveći doprinos rastu dale su primarne djelatnosti, koje obuhvaćaju poljoprivredu, ribarstvo i dio rudarskih aktivnosti.
Njihova je aktivnost porasla 3,3 posto u odnosu na prethodno tromjesečje.
Sekundarni sektor, koji uključuje prerađivačku industriju i građevinarstvo, ostvario je rast od 1,6 posto.
Uslužne djelatnosti, koje čine najveći dio meksičkog gospodarstva, porasle su 1,5 posto.
Rezultati upućuju na širi oporavak aktivnosti, a ne samo na poboljšanje u jednom dijelu gospodarstva.
Vlada optimističnija od središnje banke
Meksičko ministarstvo financija očekuje da će gospodarstvo u 2026. porasti između 1,8 i 2,8 posto.
Središnja banka znatno je opreznija te je u svibnju prognozirala rast od 1,1 posto.
Međunarodni monetarni fond očekuje rast meksičkog gospodarstva od 2,1 posto, što je bliže donjem dijelu vladina raspona nego prognozi središnje banke.
Za 2027. središnja banka predviđa ubrzanje rasta na 2,2 posto, dok MMF očekuje nešto slabiju stopu od 1,9 posto.
Snižene kamatne stope
Središnja banka početkom svibnja snizila je ključnu kamatnu stopu za četvrtinu postotnog boda, na 6,5 posto.
Pročitajte još:
Odluka je donesena u uvjetima slabije gospodarske aktivnosti i povećane neizvjesnosti povezane s geopolitičkim napetostima i njihovim mogućim utjecajem na inflaciju, trgovinu i cijene energenata.
Snažniji rast u drugom tromjesečju pokazuje da je gospodarstvo zasad izbjeglo dublje usporavanje, ali razlike između prognoza Vlade, središnje banke i MMF-a i dalje upućuju na znatnu neizvjesnost oko nastavka oporavka.
