Privremena venezuelanska predsjednica Delcy Rodriguez ponovno je pozvala međunarodnu zajednicu da ukine sankcije i omogući korištenje zamrznute venezuelanske imovine za obnovu zemlje nakon razornih potresa.
“Venezuela ima resurse zamrznute diljem svijeta koji bi mogli biti usmjereni u postupak obnove”, rekla je Rodriguez u prijenosu državne televizije VTV.
Dodala je da su ta sredstva potrebna i za programe zapošljavanja i obrazovanja.
Venezuela se nakon potresa krajem lipnja suočava s velikom humanitarnom i infrastrukturnom krizom. Prema podacima koje prenose međunarodne agencije, broj poginulih porastao je na više od 3.800, tisuće ljudi su ozlijeđene, a više od 18.000 osoba ostalo je bez doma.
Posebno je pogođena savezna država La Guaira, gdje su se urušile zgrade, oštećena je infrastruktura, a stanovnici se suočavaju s nedostatkom vode, sanitarnim problemima i otežanom distribucijom pomoći.
Ujedinjeni narodi procjenjuju da šteta iznosi oko 37 milijardi dolara te su pokrenuli apel za 300 milijuna dolara pomoći za oko 1,3 milijuna ljudi.
Sankcije i zamrznuta imovina ponovno u središtu krize
Sjedinjene Države, Europska unija i druge zemlje Venezueli su tijekom protekla dva desetljeća uvodile sve strože sankcije, uz obrazloženje da vlasti provode antidemokratske aktivnosti i da je zemlja povezana s trgovinom drogom.
Dio mjera i dalje je na snazi, iako je Washington nakon potresa odobrio četveromjesečno izuzeće za transakcije povezane s humanitarnom pomoći koje bi inače bile blokirane sankcijama.
SAD je ranije ove godine ublažio i dio sankcija prema naftnom sektoru, nakon što je američka vojska zarobila Nicolasa Madura kako bi mu se u SAD-u sudilo zbog optužbi za trgovinu drogom.
Rodriguez sada pokušava otvoriti pitanje šireg pristupa venezuelanskoj imovini u inozemstvu, tvrdeći da bi upravo ta sredstva mogla financirati obnovu zemlje.
U srijedu je izjavila da je poslala pismo britanskom kralju Charlesu III. u kojem traži oslobađanje venezuelanskih zlatnih poluga pohranjenih u trezoru Bank of England.
Dodala je da je o oslobađanju zamrznute imovine razgovarala i s glavnom direktoricom Međunarodnog monetarnog fonda Kristalinom Georgijevom.
Venezuelansko zlato godinama blokirano u Londonu
Jedan od najpoznatijih sporova oko venezuelanske imovine odnosi se na zlato pohranjeno u britanskoj središnjoj banci.
Venezuelanska središnja banka držala je krajem prošle godine u trezorima 47 tona zlatnih rezervi, za 11 posto manje nego godinu ranije.
Vrijednost tih rezervi iznosila je 6,63 milijarde dolara, prema izračunu središnje banke na temelju prosječne cijene zlata od 4.389,45 dolara po unci.
U Bank of England još je, prema ranijim podacima koje su prenijeli britanski mediji, pohranjena približno 31 tona venezuelanskog zlata.
Riječ je o oko 15 posto ukupnih rezervi. Prema britanskim sudskim dokumentima, vrijednost tog zlata 2020. procijenjena je na oko 1,95 milijardi dolara.
Budući da je cijena zlata u međuvremenu snažno porasla, vrijednost pohranjenih poluga danas bi mogla biti veća od četiri milijarde dolara.
Bank of England pruža uslugu čuvanja zlata državama i institucijama iz cijelog svijeta. U njezinim se londonskim trezorima nalazi oko 400.000 poluga, a veće zalihe zlata čuvaju se samo u njujorškoj podružnici američke središnje banke.
Pravna bitka još nije završena
Spor oko venezuelanskog zlata traje godinama.
Vlada Nicolasa Madura još je 2018. zatražila od Bank of England povrat 14 tona zlata, strahujući od međunarodnih sankcija.
No britanska vlada, zajedno s nizom drugih zemalja, osporila je ishod predsjedničkih izbora na kojima je Maduro proglasio pobjedu, pa je zahtjev za povratom rezervi blokiran.
Venezuela je 2020. pokrenula tužbu pred londonskim sudom, tražeći da joj se zlato vrati kako bi mogla financirati mjere za suzbijanje pandemije covida-19.
Britanski Vrhovni sud tada je zaključio da ne može odobriti povrat zlata jer je London formalno priznao tadašnjeg čelnika oporbe Juana Guaidóa kao privremenog predsjednika Venezuele.
Iako se politička situacija u međuvremenu promijenila, pravno pitanje tko ima ovlast raspolagati venezuelanskim računima i zlatom u Londonu ostalo je neriješeno.
Bank of England i dalje čeka jasnu pravnu odluku o tome tko je ovlašten donositi odluke o venezuelanskoj imovini.
Humanitarna kriza otvara staro pitanje sankcija
Poziv Delcy Rodriguez dolazi u trenutku kada se Venezuela pokušava nositi s posljedicama potresa, ali i s dugogodišnjom gospodarskom krizom, ograničenim pristupom financiranju i sankcijama koje joj otežavaju korištenje imovine u inozemstvu.
Za vlasti u Caracasu argument je jednostavan: zemlja ima vlastita sredstva, ali ih ne može koristiti u trenutku kada su joj najpotrebnija.
Za zapadne zemlje pitanje je složenije. Oslobađanje zamrznute imovine moglo bi pomoći obnovi i humanitarnoj pomoći, ali istodobno otvara pitanje nadzora nad korištenjem sredstava, političkog legitimiteta vlasti i rizika da novac ne završi tamo gdje je namijenjen.
Zato će se rasprava vjerojatno voditi oko mogućih mehanizama kontrole. Jedna od opcija mogla bi biti korištenje sredstava kroz međunarodne institucije, humanitarne fondove ili posebne račune pod nadzorom trećih strana.
Pročitajte još:
Potresi su tako ponovno otvorili staru dilemu venezuelanske krize: koliko sankcije pritiskaju politički režim, a koliko dodatno otežavaju život stanovništvu i oporavak zemlje u izvanrednim okolnostima.
U normalnim uvjetima, rasprava o zamrznutom zlatu bila bi pravno i geopolitičko pitanje. Nakon katastrofalnih potresa, ona je postala i humanitarno pitanje.
