Venezuela se priprema objaviti da njezin javni dug iznosi oko 240 milijardi dolara, znatno više nego što su tržišta dosad procjenjivala. Time zemlja ulazi u najveće restrukturiranje državnog duga u povijesti, nakon američkog uklanjanja Nicolása Madura s vlasti.
Prema informacijama Financial Timesa, Caracas bi u idućim tjednima vjerovnicima trebao predstaviti stvarno stanje javnih financija, pri čemu će iznos duga biti osjetno veći od dosadašnjih tržišnih procjena koje su se kretale između 150 i 200 milijardi dolara.
Privremena čelnica Delcy Rodríguez želi do kraja godine postići dogovor s vjerovnicima kako bi se Venezueli otvorio put za povratak na međunarodna tržišta kapitala. Zemlja je gotovo desetljeće bila isključena iz tih tržišta tijekom Madurove vlasti.
Caracas je za financijskog savjetnika angažirao američku investicijsku banku Centerview Partners, koja pomaže izraditi plan za vraćanje venezuelskog duga na održivu razinu. Taj bi plan trebao biti objavljen početkom srpnja.
Venezuela bi kasnije ovog mjeseca trebala objaviti i dugo očekivani makroekonomski okvir. Prema navodima osoba upoznatih s planovima, veličina venezuelanskog gospodarstva procjenjuje se na oko 100 milijardi dolara, što je snažan pad u odnosu na 370 milijardi dolara iz 2012., posljednje godine vlasti Huga Cháveza. To bi omjer javnog duga i BDP-a podiglo iznad 200 posto.
Posebnost ovog restrukturiranja je u tome što analizu održivosti duga nije izradio Međunarodni monetarni fond. Kod velikih državnih restrukturiranja MMF obično ima ključnu ulogu u procjeni koliko država može realno vratiti vjerovnicima. Dio ulagača zato upozorava da bi pregovori bez snažnije uloge MMF-a mogli biti problematični.
Neki predstavnici venezuelanske oporbe strahuju da bi ubrzano restrukturiranje izvan standardnog okvira MMF-a moglo oslabiti pregovaračku poziciju zemlje prema vlasnicima obveznica. S druge strane, osobe uključene u proces tvrde da su s MMF-om vođeni tehnički razgovori o ekonomskim podacima te da će plan nalikovati MMF-ovu modelu.
MMF je potvrdio da održava redovite kontakte s venezuelanskim vlastima o makroekonomskim izgledima, ali i naglasio da nije uključen u sam proces restrukturiranja koji je najavila Venezuela.
Venezuelske obveznice trenutačno se trguju oko 55 centi za dolar, što je snažan rast u odnosu na 33 centa prije Madurova pada. No te cijene ne uključuju godine neplaćenih kamata.
Restrukturiranje bi moglo nadmašiti grčki default od oko 200 milijardi dolara iz 2012. godine i postati najveći takav proces dosad. Osim veličine duga, problem je i njegova složenost. Venezuela nije godinama plaćala vjerovnike, a obveze se odnose na državne obveznice, dug državne naftne kompanije PDVSA, potraživanja naftnih kompanija, dobavljača, razvojnih banaka te dugove prema Kini i Rusiji.
Najveći i najjasnije dokumentiran dio duga odnosi se na obveznice države i PDVSA-e. One iznose oko 60 milijardi dolara, uz dodatnih oko 40 milijardi dolara kamata nakon defaulta. Taj se iznos povećava za oko pet milijardi dolara godišnje.
Ulagači su ranije procjenjivali da Venezuela duguje i između 30 i 50 milijardi dolara naftnim kompanijama i dobavljačima za neplaćene račune. Više od 20 milijardi dolara odnosi se na pravne zahtjeve kompanija kojima je imovina izvlaštena tijekom Chávezove vlasti.
Procjenjuje se i da Venezuela duguje između 10 i 20 milijardi dolara Kini, kojoj je dug ranije vraćala izvozom nafte, ali se vjeruje da je servisiranje tih obveza zaustavljeno. Rusiji bi mogla dugovati oko šest milijardi dolara, a razvojnim bankama oko četiri milijarde dolara.
Nova vlast krenula je brže nego što su mnogi vjerovnici očekivali. Restrukturiranje je pokrenuto prošlog mjeseca imenovanjem Matthieua Pigassea iz Centerviewa, francuskog bankara koji je ranije radio na velikim restrukturiranjima, uključujući Grčku i Argentinu.
Za vjerovnike će ključno pitanje biti koliko brzo Venezuela može obnoviti proizvodnju nafte i koliko će joj američki posredovani povratak izvoza sirove nafte pomoći u oporavku javnih financija.
Venezuelanska središnja banka ponovno je počela redovitije objavljivati dio ekonomskih podataka. Ovoga tjedna objavila je podatke o platnoj bilanci prema kojima je izvoz nafte u prva tri mjeseca ove godine iznosio 5,5 milijardi dolara. To je više od 4,4 milijarde dolara u posljednjim mjesecima Madurove vladavine, ali i dalje daleko ispod razina prije defaulta i američkih sankcija.
Pročitajte još:
Iako nova vlast želi postići dogovor s vjerovnicima do kraja godine, dio ulagača smatra da bi proces mogao potrajati znatno dulje. S obzirom na veličinu duga, broj različitih vjerovnika i potrebu obnove naftnog sektora, restrukturiranje Venezuele moglo bi se protegnuti i u 2027. godinu.
Za tržišta u nastajanju to će biti jedan od najvažnijih testova u godinama pred nama. Ako uspije, Venezuela bi se nakon dugog razdoblja izolacije mogla postupno vratiti na međunarodna financijska tržišta. Ako pregovori zapnu, najveće restrukturiranje državnog duga u povijesti moglo bi se pretvoriti u još jedan dugotrajan spor između države, vjerovnika i geopolitike.
