Sjedinjene Američke Države uvest će carine od 25 posto na većinu uvoza iz Brazila od 22. srpnja, nakon što je Washington zaključio jednogodišnju istragu o praksama koje smatra nepoštenima u trgovinskim odnosima s tom latinoameričkom zemljom.
Mjera je donesena prema Odjeljku 301 američkog Zakona o trgovini iz 1974., koji SAD-u omogućuje uvođenje carina državama za koje utvrdi da provode nepoštene trgovinske prakse.
Američka administracija Brazilu zamjera više poteza, uključujući naloge američkim tehnološkim kompanijama poput X-a, Mete i Googlea da uklone određeni politički sadržaj i suspendiraju račune američkih rezidenata.
Washington kao sporne navodi i povlaštene carinske aranžmane Brazila s Meksikom i Indijom, slabu zaštitu intelektualnog vlasništva te prepreke na tržištu etanola.
Nove carine odnosit će se na većinu brazilskog izvoza u SAD, ali će iz njih biti izuzeti pojedini proizvodi, među kojima su govedina, sok od naranče, zrakoplovi i dijelovi te energetski proizvodi.
Brazilsko ministarstvo trgovine nije odmah komentiralo odluku.
Trump traži povrat carinske moći
Nove carine dolaze nakon što je američki Vrhovni sud u veljači poništio ranije carine predsjednika Donalda Trumpa od 50 posto na brazilsku robu, ostavivši na snazi samo globalnu carinu od 10 posto.
Trump sada pokušava ponovno ojačati carinske ovlasti kroz istrage prema Odjeljku 301, koje mu omogućuju uvođenje dodatnih nameta zemljama optuženima za nepoštene trgovinske prakse, bez dodatnog odobrenja Kongresa.
Ured američkog trgovinskog predstavnika poručio je da su dodatne carine nužne kako bi se izjednačili uvjeti za američke radnike i kompanije.
Američki državni tajnik Marco Rubio objavio je na X-u da vlada brazilskog predsjednika Luiza Inácija Lule da Silve “nije pregovarala u dobroj vjeri” te da su carine cijena Lulina “stavljanja vlastitog ega ispred dogovora”.
Spor ulazi i u brazilsku predizbornu kampanju
Odluka je uslijedila nakon višemjesečnih razgovora, uključujući nekoliko sastanaka na visokoj razini između brazilskih dužnosnika i predstavnika Ureda američkog trgovinskog predstavnika.
Lula je prošlog mjeseca navodno rekao da Brazil neće prihvatiti tretman kojem je njegova zemlja izložena, misleći na Trumpov tadašnji prijedlog dodatnih carina od 25 posto.
Brazil bi se mogao suočiti i s dodatnim pritiskom. Odvojena američka istraga o provedbi pravila protiv prisilnog rada mogla bi rezultirati dodatnom carinom od 12,5 posto na brazilsku robu, povrh već najavljenih 25 posto. Odluka se očekuje idući tjedan.
Trgovinski spor već se prelio i u brazilsku predsjedničku kampanju uoči izbora u listopadu.
Pročitajte još:
Lula je optužio senatora Flavija Bolsonara da je pomogao izazvati carine nakon posjeta Washingtonu. Bolsonaro je to odbacio i rekao da je planirao uvjeriti Trumpovu administraciju da odgodi uvođenje carina do nakon izbora.
Odluka Washingtona ponovno otvara trgovinske napetosti između SAD-a i Brazila te pokazuje kako se carinska politika sve više koristi ne samo za zaštitu industrije, nego i kao instrument političkog pritiska.
