Konferencija Dani OIE: Cijena naknade za priključenje na elektro mrežu bit će poznata do srpnja

Cijena naknade za priključenje na elektroenergetsku mrežu bit će poznata najkasnije u srpnju, a do 2030. godine Hrvatska će imati oko 10,5 gigavata ukupnih kapaciteta za proizvodnju električne energije, od čega će osam gigavata biti obnovljivo, rečeno je na konferenciji Dani obnovljivih izvora energije (Dani OIE) koji se do 14. lipnja održavaju u Puli.

Javne politike u sektoru obnovljivih izvora energije bile su tema prvog dana Dana OIE, a svaki susret energetskog sektora prilika za učenje i rast, rekla je direktorica OIE Hrvatska, Maja Pokrovac. 

“Vrlo je važno da industrija dobiva novi oblik jer zelena tranzicija ne omogućava samo napredak u vidu čiste energije, već i radna mjesta visokoobrazovanim mladim ljudima, ali i regionalni razvoj”, rekla je Pokrovac.

Hrvatska je na 13. mjestu u Europi po korištenju energije vjetra, a na 24. mjestu što se solara tiče. I Istarska županija želi biti energetski autonomna a u fokus novog prostornog plana stavila je energetiku, a posebno Istarski ipsilon, rekao je zamjenik župana Istarske županije, Tulio Demetlika.

“Planiramo priključenje 400 megavata solara, ali kako sunca nema uvijek, predvidjeli smo i baterijske stanice od 150 megavata koje će nam dobro doći ljeti kad nam stigne 600 tisuća turista te nam je mreža na maksimumu preopterećenja i prijeti nam ‘blackout'”, pojasnio je Demetlika naglasivši se očekuje da će ove baterije biti u pogonu za deset godina.

Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva RH, Ivo Milatić, najavio je da će se izmjenama Zakona o prostornom planiranju odrediti točne trase dalekovoda do 2030. godine. A te 2030. godine, kaže Milatić, od 10,5 gigavata ukupnih kapaciteta za proizvodnju električne energije, osam gigavata bit će obnovljivo.

Milatić je pojasnio i naredne korake koji se odnose na reviziju Nacionalnog energetskog klimatskog plana, kojeg je Europska unija proglasila “neambicioznim”, te najavio da će njegova nova verzija biti značajno drugačija.

“Do 2030. planiramo na mrežu uključiti dva gigavata energije vjetra, 319 megavata geoterme i četiri gigavata solara, a uvjeren sam da će taj broj biti i veći”, kazao je Milatić i dodao da bioplin i biomasa ostaju na razinama koje su prvotno predane u Planu.

Istaknuo je i da će Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) najkasnije do srpnja konačno donijeti cijenu naknade za priključenje na mrežu, što bi upogoniti napokon moglo milijardu eura vrijedne projekte obnovljivih izvora energije koji ovu odluku HERA-e čekaju već dvije i pol godine.

Hrvatska razmišlja i o mogućnosti postavljanja agrosolara i na poljoprivredna područja s trajnim nasadima, a Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, istaknuo je kako je već napravljeno puno kad se investitorima omogućila gradnja agrosolara bez lokacijske i građevinske dozvole.

Administrativne barijere

A gradi li se solarna elektrana do 10 megavata, uz glavni projekt, i ona može bez građevinske dozvole, što se dozvolilo izmjenom Pravilnika o jednostavnim građevinama, kako je istaknuo Tonči Glavinić, v.d. ravnatelj Uprave za provedbu obnove od potresa pri Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Što se plutajućih solarnih i vjetroelektrana tiče, za koje je OIEH već odradio mapiranje Jadrana, one možda i neće tako skoro, kazao je Bojan Linardić, ravnatelj Zavoda za prostorni razvoj pri Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

“Započela je izrada posebnog plana, Prostornog plana isključivoga gospodarskog pojasa Republike Hrvatske i obveza je da se on donese za dvije do tri godine. Obnovljivih izvora energije u ovom trenutku u njemu nema jer ih nema ni u Strategiji prostornog razvoja iz 2017., zbog čega ne mogu biti niti u dokumentu prostornih uređenja. Potrebne su stručne podloge; povoljnost, mogućnost, utjecaj takvih zahvata, a onda s argumentiranim podlogama možemo ući u izradu i dopunu dokumenata”, kazao je Linardić.

Walburga Hemetsberger, direktorica SolarPower Europea, Hrvatskoj je čestitala na “godini solara” jer lani ih se kod nas izgradilo 250 posto više nego godinu prije. Izrazila je i zabrinutost što se svega dva do tri posto panela izrađuje trenutačno u Europi, dok Giles Dickson, direktor WindEurope-a zadovoljan nije bio činjenicom da u Hrvatskoj još uvijek bilo kakav razvoj obnovljivih izvora energije koči administracija.

“Dvadeset posto struje koja se konzumira u Europi dolazi od vjetra, a do 2030. trebalo bi biti 42,5 posto. Kako da to dostignemo kad samo za jednu od tri dozvole koje trebaju investitoru za vjetropark treba mnogo papirologije”, pojasnio Dickson.

U četvrtak, drugi dan konferencije Dani OIE, slijede rasprave na temu solarizacije Hrvatske, daljnja perspektiva vjetroelektrana u našoj zemlji, panel o pojednostavljivanju pravila za priključenje na mrežu te koji su izazovi pred geotermalnom energijom.

Na Danima OIE, koje organizira OIE Hrvatska pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva RH, Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Istarske županije, Europske investicijske banke, Europske banke za obnovu i razvoj, WindEurope, SolarPower Europe i European Biogas Association, okupila je više od  400 stručnjaka, a medijski partner su i Financije.hr.