Nafta iz Bliskog istoka, zbog sukoba SAD-a i Irana, nije stizala na tržište gotovo četiri mjeseca., zbog čega je svijet, prema analitičkoj tvrtki Kpler, ukupno izgubio 1,15 milijardi barela.
To je tržište nafte dovelo u vrlo nesigurno stanje koje se ubrzano približava točki pucanja. Strateške naftne rezerve International Energy Agency na najnižoj su razini od 1990. godine.
Američke hitne rezerve nafte, piše CNN, pale su na najnižu razinu u posljednje 43 godine, a komercijalne zalihe dosegnule su razine koje uzrokuju operativne poteškoće.
“Ostat ćemo bez zaliha za otprilike četiri tjedna”, rekao je američki predsjednik Donald Trump na sastanku skupine G7 u Versaillesu.
Ponovno otvaranje tjesnaca ovoga tjedna možda neće omogućiti da nafta iz Perzijskog zaljeva stigne na tržište dovoljno brzo kako bi se spriječilo da zalihe sirove nafte praktično padnu na nulu.
Cijene sirove nafte Brent počele su padati nakon objave primirja sredinom travnja, spustivši se s vrhunca od 126,41 dolara po barelu na manje od 80 koliko trenutno iznosi.
Pad cijena nafte bio je potaknut povijesno velikom prezasićenošću tržišta sirovom naftom prije početka rata, što je ublažilo posljedice najvećeg poremećaja u opskrbi ikad. Međutim, taj višak ponude u međuvremenu je nestao i brzo se pretvorio u zabrinjavajući manjak.
Pročitajte još:
Ponovno otvaranje tjesnaca neće odmah riješiti problem svjetskih zaliha, već će samo pokrenuti proces ponovnog normalnog protoka nafte.
Tjesnac će trebati razminirati, prazni tankeri će se morati početi vraćati, proizvodnja ponovno pokrenuti, a nafta će sporo putovati do svog odredišta. Ništa od toga se neće dogoditi brzo, već se pretpostavlja da bi proći mjeseci prije nego što se protok nafte vrati na nešto što nalik “normali”.
Jedan odgovor
i milione života