Hrvati godišnje uplate 1,2 milijarde eura na klađenje

Velika nogometna natjecanja tradicionalno povećavaju interes za sportsko klađenje, a u Hrvatskoj se na oklade godišnje uplati oko 1,2 milijarde eura, pokazuju procjene temeljene na podacima Porezne uprave koje navodi investicijska platforma Finax.

Kada bi se taj iznos rasporedio na sve odrasle stanovnike Hrvatske, to bi značilo približno 380 eura godišnje po osobi, odnosno oko 32 eura mjesečno.

Nogomet pritom ima posebno važnu ulogu jer su utakmice hrvatske reprezentacije redovito među najgledanijim televizijskim sadržajima. Tijekom velikih prvenstava raste pozornost navijača, ali i vidljivost kladionica kroz sportska sponzorstva, online oglašavanje i društvene mreže.

Koliko je tržište igara na sreću naraslo pokazuje i službena statistika. Prema podacima Porezne uprave, prihodi države od poreza i naknada na igre na sreću u 2025. godini iznosili su 388,5 milijuna eura, što je 34,3 milijuna eura više nego godinu ranije.

Iz Finaxa upozoravaju da se klađenje često predstavlja kao bezazlena zabava, osobito tijekom velikih sportskih natjecanja, no da ukupne brojke pokazuju kako iz kućnih budžeta odlaze ozbiljni iznosi.

„Klađenje se često predstavlja kao bezazlena zabava, posebno tijekom velikih sportskih natjecanja. Međutim, kada pogledamo ukupne brojke, vidimo da se radi o gotovo 1,2 milijarde eura godišnje. To više nije pitanje jednog listića ili jedne utakmice, nego ozbiljnih iznosa koji odlaze iz kućnih budžeta”, rekao je Emilio Gučec, financijski analitičar Finaxa.

Matematičar Toni Milun ističe da je model klađenja dugoročno postavljen tako da sustav mora imati dobitnika na strani priređivača.

„Da bi kladionice mogle platiti svoj cijeli sustav: zaposlenike, režije, prostor i ostale troškove te povrh svega još dodatno zaraditi, netko mora biti na gubitku. To su svi građani koji se klade”, rekao je Milun.

Finax pritom navodi ilustrativni primjer dugoročnog ulaganja. Kada bi osoba umjesto 32 eura mjesečno u klađenje isti iznos ulagala tijekom 30 godina, uz pretpostavljeni prosječni godišnji prinos od osam posto, na kraju bi mogla imati više od 47.000 eura. Takav izračun ne predstavlja jamstvo budućih prinosa, nego prikaz učinka dugoročnog ulaganja i složenog kamatnog računa.

„Tijekom prvenstava razgovara se o kvotama, favoritima i mogućim dobicima. Puno rjeđe razgovaramo o tome koliki bi kapital građani mogli stvoriti kada bi barem dio tog novca usmjerili prema dugoročnim ciljevima”, zaključio je Gučec.