Kakve filmove vole Hrvati?

Odlazak u kino već se dugo ne svodi samo na gledanje filmova. Multiplexi poput CineStara tako u svojoj ponudi imaju i prijenose koncerata, esport natjecanja, konferencije, posebne filmske cikluse, ali i proslave dječjih rođendana te organiziranje teambuildinga. Dobrim dijelom i zbog toga, CineStar se, kao uostalom i drugi domaći i svjetski kinematografi, polako ali sigurno približava brojkama iz pretpandemijske, rekordne 2019. godine.

CineStar, najveći kino-lanac u regiji koji pokriva Hrvatsku, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Kosovo, ima ukupno dvadeset i osam multipleksa, od kojih je šesnaest u Hrvatskoj.

“Rijetko izražavamo brojke samo u dvoranama, jer nam je filozofija upravo suprotna: naša kina nisu samo dvorane, to su ugodni i multifunkcionalni prostori koji vrlo često imaju barove, ugodna predvorja, dječje igraonice pa čak i prostore s knjigama u kojima se boravi prije i nakon filmova, takozvani ‘destination cinemas’. Ali ako pojednostavnimo stvar na brojke, u lancu od dvadeset i osam kina su 182 dvorane sa 27.635 sjedala.” — kažu iz CineStara za Financije.hr.

Na pitanje o prosječnom godišnjem broju gledatelja, kažu kako se posjeti mijenjaju iz godine u godinu jer ovise o više čimbenika, a najviše o ponudi filmova. 

“Mi u branši vrlo često razgovaramo o razdoblju prije covida, a nakon pandemije koja nas nije mazila jer smo bili zatvoreni čak pet mjeseci, brojke su, nakon početnog potonuća, pomalo dosegle osamdeset posto od rekordne 2019. godine. Trenutni rezultati su manje-više isti svugdje u Europi, odnosno sve bolji, a očekuju se i neki rekordi u 2025., za koju se prognozira odlična filmska godina.” — napominju i objašnjavaju kako Hrvati vole filmske franšize, dok se općenito najviše gledaju animirani i akcijski filmovi. 

“Barbie” je, ističu, sve oborila s nogu, a prognoziraju da će ovo ljeto biti u znaku novih nastavaka “Deadpoola”, “Miniona”, “A Quiet Place: Day One” i dugoočekivanog remakea “Beetlejuicea”.

Prošle godine je CineStar u Prištini otvorio najveći megapleks u jugoistočnoj Europi. Opisuju ga kao pravi fenomen i nešto što se ne viđa baš često. Riječ je o multipleksu s petnaest dvorana i različitim formatima (Gold Class, 4DX, ScreenX, Ultimate by Dolby, Extreme, rođendaonice, bar), a tu je i golemo predvorje u kojem su postavili sedamnaest metara visokog dinosaura koji se glasa i pomiče. Zbog ovog posljednjeg, šale se, pomalo počinju nalikovati na Disneyland.

U zagrebačkom Z Centru publici su ponudili i prvu hrvatsku kino-gaming dvoranu, čime su se krenuli širiti i na područje sve popularnijeg esporta. 

“Sve naše dvorane su opremljene tehnologijom koja omogućuje prijenos esporta na velika platna, ali željeli smo jednu dvoranu posvetiti toj rastućoj industriji te smo u nju instalirali i igračke konzole. Vrlo često ugošćavamo organizatore e-evenata, ali dvoranu je moguće iznajmiti i za vlastiti užitak ‘private gaminga’ na velikom platnu, uz vrhunski surround zvuk i najbržu deset giga Telemach optičku mrežu.”

Svoj status trendsetera potvrdili su dovevši u našu zemlju i ScreenX tehnologiju, prvi svjetski multiprojekcijski kino format u kojem je platno prošireno lijevo i desno od središnjeg dijela, što gledatelju omogućuje 270 stupnjeva panoramskog doživljaja filma.

Hrvatska je time postala jedna od 67 država u kojoj je ScreenX prisutan, a čast da “probije led” pripala je CineStaru Split, nakon čega su istu tehnologiju dobila i kina u Sarajevu i Prištini, dok će se uskoro naći i u ponudi u Zagrebu, Varaždinu i Rijeci. 

CineStar posebnu pozornost posvećuje i uslugama kao što su Cinelady, CineHero i Obiteljski vikendi, ali svoje mjesto u ponudi imaju i neki izvorni manje komercijalni koncepti kao što je Oscar revija, Kino &Vino, u sklopu kojeg prije filma imate priliku degustirati fine sireve i vina, ili Cinema Book Club, koji predstavlja filmove snimljene po knjigama. 

“U sklopu Cinema Book Cluba uvijek priređujemo uživo panel na temu filma, i on ima svoju vjernu publiku. Upravo pokrećemo i novi koncept Životne priče — riječ je o filmovima koji su snimljeni prema istinitim događajima. Na taj se način bavimo kvalitetnim filmovima koji u trendu akcija i horora možda ne bi došli toliko do izražaja. Godinama ugošćujemo i brojne festivale, od kojih je najpoznatiji ZagrebDox.” — objašnjavaju iz CineStara.

U 2022. godini je CineStar, prema podacima bonitetne kuće CompanyWall, imao prihode od 26 milijuna eura. Lani su ostvarili rast od 20 posto, pa za 2023. očekuju 31 milijun eura prihoda. 

U Hrvatskoj se djelatnošću prikazivanja filmova, otkrivaju podaci CompanyWalla, bavi ukupno dvadeset i osam tvrtki, koje su 2022. godine imale 35,7 milijuna eura prihoda, ali su i poslovale s gubitkom od 3,3 milijuna eura. 

Sve je više i publike koju zanimaju malo drukčiji naslovi, o čemu svjedoči i porast broja gledatelja Kinoteke.

“Program Kina Kinoteka sastoji se od dvije programske linije. Jedna su noviteti, u sklopu koje prikazujemo distribucijske naslove, uglavnom one koji spadaju u kategoriju drama, odnosno festivalskog ili nagrađivanog filma. U slaganju programa pritom dovoljno prostora nastojimo ostaviti za manje distributere specijalizirane upravo za takvu vrstu filma, koji često ne dobivaju termine u mjesnim multipleksima. Druga programska linija odnosi se na kinotečne programe, to jest cikluse usmjerene na vrijedna djela iz povijesti kinematografije. Naši su programi specifični po tome što ih postavljamo tematski i problemski, na način da obuhvaćaju naslove različitih autorskih, stilskih i žanrovskih poetika, čak i kad se bavimo opusima jednog autora. Filmsku povijest vidimo kao nešto živo i aktualno, pa svoje posjetitelje nastojimo potaknuti da o njoj razmišljaju izvan okvira kakav inače nude udždbenici, enciklopedije i leksikoni. Treća programska linija odnosi se na gostujuće programe — uglavnom festivale, revije i slične manifestacije, s kojima dijelimo sličan program i gledateljstvo pa se s te strane nadopunjujemo.” — otkriva za Financije.hr programski voditelj kina Mario Kozina.

Od početka godine Kinoteku je posjetilo više od 27.000 ljudi. Od toga broja 17.640 gledatelja posjetilo je programe nastale u njihovoj organizaciji, što je 33 posto više u odnosu na isto razdoblje lani. Kozina smatra da je, uz niz atraktivnih naslova u distribuciji, tome pomogao kontinuitet u radu; Kinoteka je, naime, već godinama jedino kino u Zagrebu koje znatan dio repertoara posvećuje aktualnoj distribuciji. Ne odmaže ni svima prihvatljiva cijena ulaznice od četiri eura, ali i činjenica da su od listopada 2023. ostali jedino zagrebačko kino s redovnim repertoarom koje nije dio lanca multipleksa.

Sve češće se događa i da filmovi na dvije vikend-projekcije u Kinoteci ostvare između 15 i 20 posto svoje ukupne nacionalne gledanosti, čak i ako se istodobno prikazuju u multipleksima. Sve to upućuje na zaključak da je došlo i do određene segmentacije publike: publika koja posjećuje nezavisna kina nije identična onoj koja ide u multiplekse.

“Lani smo zbog porasta posjećenosti napravili i istraživanje publike, i saznali da je 30 posto ispitanika mlađe od 24 godine, a 25 posto ih ima između 25 i 49 godina. Zatim, 58 posto posjetitelja Kinoteke visoko je obrazovano, 66 posto su žene, a prema Kordunskoj putuju iz svih gradskih četvrti, pri čemu prednjače Donji grad, sjever i jug Trešnjevke, Maksimir i Medveščak. Dio posjetitelja čak ima adresu izvan Zagreba. Više od polovice ispitanika posjećuje Kinoteku na mjesečnoj razini (55,1 posto), a svaki deseti ispitanik u kino ide svakog tjedna (9,4 posto).” — ističe naš sugovornik.

Ove sezone najviše uspjeha imali su filmovima poput “Savršeni dani” Wima Wendersa, “Dječak i čaplja” Hayaa Miyazakija, “Uboga stvorenja” Yorgosa Lanthimosa i “Udar sreće” Woodya Allena, koji su tijekom inicijalnih prikazivanja uspjeli i rasprodati dvoranu. 

“Među uspješnije cikluse spadaju ‘Galaksija Bowie’, program filmova posvećen Davidu Bowieju, koji je bio i medijski dobro popraćen, a bio je i postavljen tako da se može svidjeti ne samo ljubiteljima filma, nego i glazbe, mode, izvedbene i suvremene umjetnosti. Od recentnijih programa dosta su dobro prošli ‘Začarani ekran: Magija na filmu’, koji se dobro poklopio s blagdanskim razdobljem, te ciklus posvećen Raineru Werneru Fassbinderu. Publika uglavnom voli filmske klasike pogledati na velikom platnu, bez obzira na njihovu dostupnost na ostalim platformama.” — rekao je Mario Kozina.

Kino Kinoteka vodi Centar za kulturu i film Augusta Cesarca, koji ima trinaest zaposlenih. Uz filmsku djelatnost bave se i realizacijom glazbenih, likovnih, obrazovnih i ostalih programa.

Njihovi programi sufinanciraju se iz javnih izvora (Grad Zagreb, Hrvatski audiovizualni centar, Europa Cinemas) te vlastitih prihoda. To im omogućuje da prikazuju filmove koji nisu nužno komercijalno isplativi, te da zadrže nižu cijenu ulaznice, jer kao jedan od prioriteta navode želju da kulturno vrijedan sadržaj učine dostupnim što širem krugu gledatelja.

Isti tim koji vodi Kino Kinoteku tijekom ljeta vodi i Ljetnu pozornicu Tuškanac.

“Među tim naslovima ističem snimku predstave ‘Vanya’ Nacionalnog kazališta u Londonu s fantastičnim Andrewom Scottom u glavnoj ulozi, gostovanje Festivala mediteranskog filma Split i pretpremijernu projekciju ‘Čelične kandže’ američkog nezavisnog redatelja Seana Durkina. S programom Kinoteke ponovno krećemo sredinom rujna.” — za kraj ističe Kozina.

Najuspješnije tvrtke u sektoru prikazivanja filmova
Naziv kompanije	Ukupna dobit u EUR	Ukupni prihodi u EUR
BLITZ – CINESTAR d.o.o.	3.133.057,14	25.997.066,56
9D REALITY d.o.o.	48.777,62	3.416.255,76
CINEPLEXX HR d.o.o.	-729.974,65	2.607.309,18
Pula Film Festival	-2.958.248,99	1.752.527,84
EKRAN d.o.o.	116.485,10	530.931,98
VIA SOLIS d.o.o.	48.218,99	401.519,68
KINEMATOGRAFI OSIJEK d.d.	2.919,64	332.691,49
HIPERPRODUKCIJA d.o.o.	21.095,63	329.014,67
PALACE VIEWING d.o.o.	15.393,06	87.131,33
SUPETAR d.d.	3.665,54	70.004,25
KINEMATOGRAF d.o.o.	2.183,02	67.227,55
INFO 2 INFO d.o.o.	3.776,23	51.388,15
SEDMI KONTINENT PRODUKCIJA d.o.o.	267,17	36.121,97
GRADSKO KINO SINJ d.o.o.	-3.738,27	29.237,77
KINO d.o.o.	5.048,78	22.953,61
WE ARE ELEMENTS d.o.o.	6.507,00	17.277,06
MIM BOROVO d.o.o.	-6.186,21	7.912,14
MY WAY d.o.o.	33,45	929,06
*svi podaci su za 2023. godinu, u eurima