Talijanska vlada premijerke Giorgije Meloni odobrila je prijedlog proračuna za sljedeću godinu, nastojeći istodobno ublažiti pritisak na kućanstva i poduzeća te zadržati povjerenje financijskih tržišta.
Paket vrijedan 26 milijardi eura uključuje porezna rasterećenja i povećanje javne potrošnje, a dio mjera financirat će se dodatnim porezima na banke, osiguravatelje i energetske kompanije.
Proračun dolazi u trenutku kada se Italija suočava sa slabim gospodarskim rastom, visokim troškovima života i rastućom zabrinutošću zbog širenja dužničke krize iz Francuske.
Talijanski javni dug doseže oko 138 posto BDP-a, zbog čega vlada mora pažljivo balansirati između zahtjeva građana za većom potporom i potrebe da zadrži kontrolu nad javnim financijama.
Meloni pokušava zaštititi kupovnu moć građana
Vlada je paket predstavila kao nastavak prioriteta kojima se bavi tijekom posljednje četiri godine: potpora obiteljima i natalitetu, smanjenje poreza, zaštita kupovne moći, poticanje zapošljavanja i poslovanja te ulaganja u zdravstvo.
Jedna od važnijih mjera odnosi se na porez na dohodak. Porezni razred s stopom od 33 posto proširit će se na osobe s godišnjim prihodima do 55.000 eura. Trenutačno se ta stopa primjenjuje na prihode od 28.000 do 50.000 eura, dok se na prihode iznad 50.000 eura obračunava stopa od 43 posto.
Mjera bi trebala rasteretiti dio radnika sa srednjim prihodima, a državni proračun stajat će oko 1,2 milijarde eura. Vlada planira i uspostaviti štedni fond za novorođenu djecu, uz početni državni doprinos od 100 eura, te smanjiti porez na prihode od dugoročnog iznajmljivanja nekretnina osobama mlađima od 35 godina.
Paket je rezultat višednevnih pregovora unutar vladajuće koalicije, koju čine tri stranke. Unatoč postignutom dogovoru, rasprave o pojedinim mjerama nastavit će se tijekom parlamentarne procedure.
Novi porezi na banke i energetske kompanije
Kako bi financirala dio planiranih mjera, vlada očekuje dodatnih 5,7 milijardi eura prihoda od novih poreza na banke, osiguravatelje i energetske kompanije. Takav je pristup već izazvao negodovanje poslovnog sektora, koji upozorava na dodatno porezno opterećenje.
Meloni istodobno nastoji izbjeći poteze koji bi mogli uznemiriti međunarodne ulagače. Tijekom njezina mandata Italija je smanjivala proračunski deficit, što su pozitivno ocjenjivale i rejting-agencije. Za ovu godinu očekuje se deficit od 2,9 posto BDP-a, malo ispod gornje granice od tri posto predviđene fiskalnim pravilima EU-a.
Međutim, za 2027. godinu predviđa se ponovno povećanje deficita na 3,4 posto BDP-a. Rim se pritom koristi privremenim izuzećem od europskih fiskalnih pravila koje omogućuje dodatnu potrošnju za obranu i energetsku sigurnost.
Rast troškova zaduživanja povećava pritisak na proračun
Talijanske javne financije dodatno su opterećene rastom troškova zaduživanja. Prinos na desetogodišnje talijanske državne obveznice porastao je s manje od 3,3 posto krajem veljače na približno 4,5 posto, prema podacima navedenima u izvornom tekstu.
Povećao se i razmak između prinosa na talijanske i njemačke desetogodišnje obveznice, koji je ranije ovog mjeseca dosegnuo gotovo 1,3 postotna boda, najvišu razinu u više od godinu dana. Taj pokazatelj pomno prate ulagači jer odražava percepciju rizika talijanskog državnog duga.
Pročitajte još:
Zabrinutost dodatno pojačavaju problemi na francuskom tržištu državnih obveznica, gdje su troškovi zaduživanja dosegnuli najviše razine u posljednjih 25 godina. Iako su talijanski troškovi zaduživanja i dalje niži od francuskih, rast prinosa pokazuje koliko su financijska tržišta osjetljiva na pogoršanje fiskalnih izgleda u velikim europskim gospodarstvima.
Meloni se tako nalazi pred dvostrukim izazovom: ublažiti nezadovoljstvo građana zbog životnih troškova, a istodobno uvjeriti ulagače da Italija neće izgubiti kontrolu nad javnim dugom. Prijedlog proračuna sada mora proći parlamentarnu proceduru, tijekom koje su moguće dodatne izmjene i novi sukobi unutar vladajuće koalicije.
