Hrvatsko gospodarstvo snažnije i otpornije zbog prelaska na euro

Hina
Konferencija HNB-a "Godinu dana s eurom u Hrvatskoj", Zagreb Foto: Hina/Lana Slivar Dominić

Euro nam je donio sve ono što smo najavljivali te hrvatsko gospodarstvo učinio snažnijim i otpornijim, istaknuo je guverner Hrvatske narodne banke (HNB), Boris Vujčić, na HNB-ovoj konferenciji “Godinu dana s eurom u Hrvatskoj“.

Naglasio je kako je Hrvatska uvela euro kao službenu valutu u vrijeme povijesno visoke inflacije i geopolitičkih napetosti, no njegova je vrijednost najizraženija upravo u vrijeme krize.

Operativne pripreme za uvođenje eura započele su još u ljeto 2020. godine, a čitav proces protekao je bez negativnih iznenađenja. Od glavnih prednosti eura posebno je izdvojio uklanjanje valutnog rizika i za dužnike i za banke, ali i smanjivanje premije rizika zemlje.

“Zbog toga HNB može biti zajmodavac u punom kapacitetu”, rekao je guverner HNB-a.

Također, niži su i troškovi zaduživanja, kao i kamatne stope koje su znatno manje nego u usporedivim zemljama eurozone.

Dug svih sektora danas iznosi manje od dva posto BDP-a, a ranije je bio čak 70 posto.

Konkretno, naveo je Vujčić, riječ je o dugu od oko pola milijarde eura, odnosno oko 0,7 posto BDP-a, dok je prije 1. siječnja 2023., bio čak 77 milijardi eura, odnosno 115 posto.

Vujčić je odbacio i tvrdnje prema kojima je euro “krivac“ za inflaciju i rast cijena – prema podacima Europske komisije, uvođenje eura je imalo svega 0,4 posto učinka na cijene, točnije 0,2 posto prema Eurostatu.

Philip R. Lane, član Izvršnog odbora Europske središnje banke (ESB), kazao je kako članstvo Hrvatske čini eurozonu jačom, posebno jer je u prošloj godini naša ekonomija bila jedna od najjačih u europodručju.

Trenutno, naglasio je Lane, svjedočimo okretanju od proizvodnje prema uslugama, što znači da je industrija usluga pogon budućnosti.

Samim time, uvođenje valute značajne i prisutne na globalnoj razini od velike je važnosti jer se smanjuje razina nesigurnosti, djelomično i zato što HNB sada ravnopravno sudjeluje u odlučivanju na europskoj razini.

Hina
Predsjednik Vlade RH, Andrej Planković i guverner HNB-a, Boris Vujčić, HNB, Zagreb Foto: Hina/Lana Slivar Dominić/siječanj 2024.

“Tri najvažnije poruke u današnjem izlaganju su da je uvođenje eura bio sustavno i precizno vođen proces, pouzdan smjer ekonomske i fiskalne politike sa snažnim razvojnim zamahom i čvrstom sidru u europodručju te nekoliko naučenih lekcija za ukupno upravljanje gospodarskim razvojem Hrvatske za ovo desetljeće“, rekao je na početku svoj izlaganja premijer Andrej Plenković, dodavši kako je Hrvatska prethodno ispunila sve ekonomske kriterije iz Maastrichta, među kojima su stabilnost cijena i tečaja, proračunski manjak ispod tri posto i javni dug ispod 60 posto.

Niti jedna zemlja prije Hrvatske nije istovremeno ušla u Schengen i eurozonu, a sljedeći veliki korak je članstvo u OECD-u, što bi se trebalo dogoditi za dvije godine.

Otkrio je i da smo među najbržima po pitanju iskorištavanja sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a iz njega je dosad samo za obnovu od potresa potrošeno 2,3 milijarde eura.

Bankari suglasni – uvođenje eura dobro za Hrvatsku

Dinko Lucić, predsjednik Privredne banke Zagreb, kazao je kako je devizna štednja u Hrvatskoj i tako oduvijek bila u devizama, do 1999. godine u njemačkim markama, a nakon toga u eurima, zbog čega je uklanjanje valutnog rizika bila izvrsna vijest i za banke i za štediše.

Bankama je to omogućilo bolje upravljanje kreditnim rizikom, kao i uvođenje fiksnih kamatnih stopa na duge rokove od 15, 20 i 30 godina.

Zoran Mitreski, izvršni direktor u Fortenova grupi i predsjednik Uprave Konzuma, napomenuo je da Konzum nije dizao cijene ni u jednom trenutku, već su pristupili Etičkom kodeksu za trgovce i napravili konverziju prema zadanim načinima.

U procesu predradnji za prelazak na euro, rekao je Mitreski, sudjelovalo je 7.000 ljudi, 50 iz svakog sektora u firmi je vodilo projekt, a to je tvrtku koštalo 10 milijuna kuna.

Andrijana Mušura Gabor, viša predavačica na ZŠEM-u i viša bihevioralna znanstvenica, komentirala je percepciju eura u hrvatskoj javnosti, istaknuvši kako je bio okrivljen za povećanje cijena te je ispao “žrtveni jarac”. Uz to, promijenila se i percepcija potrošnje jer su ljudi manje zadovoljni kada vide stanje na računu iskazano u eurima.

16 Odgovora

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Komentari