Sudbina nacionalnih aviokompanija u regiji: Najuspješnija Air Serbia

Većina susjednih zemalja se bori s održavanjem nacionalnih aviokompanija i dok su neke od njih izgubile tu bitku, druge napreduju, a najuspješniji zračni prijevoznik na području bivše Jugoslavije trenutačno je Air Serbia.

S druge strane, Slovenija, Bosna i Hercegovina te Sjeverna Makedonija nemaju nacionalnog prijevoznika.

Slovenska tvrtka Adria Airways je 2019. godine objavila da je podnijela zahtjev za stečaj i tako okončala 58 godina poslovanja. U sljedećoj godini je imovina tvrtke prodana na aukciji, a od tada nije osnovana nova nacionalna aviokompanija.

Adria Airways je dvije godine prije stečaja bilježila gubitak, u 2017. je iznosio više do 5,43 milijuna eura, a u 2018. godini 18,95 milijuna eura, prema podacima bonitetne kuće CompanyWall. U zadnjoj godini poslovanja tvrtka nije imala dovoljno sredstava za plaćanje računa i zbog toga je ostala bez nekoliko zrakoplova.

U trenutku stečaja tvrtka više nije bila u vlasništvu slovenske države nego ju je 2016. godine preuzeo 4K Invest, fond za restrukturiranje sa sjedištem u Luksemburgu. Iako je Adria Airways prije preuzimanja bila u problemima, situacija se kasnije pogoršala. Kada su problemi postali veći, slovenska vlada je procijenila da bi spašavanje bilo preskupo i odlučila ne financirati kompaniju.

B&H Airlines bila je nacionalna zrakoplovna tvrtka Bosne i Hercegovine, ali je ona svoja vrata zatvorila 2015. godine nakon višemilijunskih dugova. Svoje poslovanje započela je 1994. godine kao Air Bosna i nikada nije stabilno poslovala. Zbog dugova je morala prestati s radom 2003. godine, ali je ponovno pokrenuta uz pomoć države. Tvrtka je gotovo cijelo vrijeme preživljavala zbog državnih subvencija, bez stvarne tržišne održivosti.

Razlozi za propadanje ove tvrtke slični su kao i razlozi koji su doveli do stečaja Adria Airwaysa, ali je ovdje problem bio još izraženiji.

Uz njih, još jedna nacionalna zrakoplovna tvrtka koja se nije uspjela održati je MAT Macedonian Airlines. Makedonska tvrtka prestala je s poslovanjem još 2009. godine zbog financijskih problema.

Na početku poslovanja, 1994. godine, ova tvrtka nije imala veliku konkurenciju, ali su se kasnije pojavili strani prijevoznici koji su imali niže cijene i više linija. To je, uz financijske probleme, dodatno imalo negativan utjecaj na ovu aviokompaniju koja je 2009. godine ostala bez licence za rad. Kasnije je bilo nekoliko pokušaja da se MAT oživi ili zamijeni, ali nisu bili uspješni.

Kada je riječ o avioprijevoznicima koji još uvijek posluju, tu su Air Serbia, Croatia Airlines i Air Montenegro.

Air Serbia je u 2024. imala najveću dobit i prihode od navedenih prijevoznika, 41,46 milijuna odnosno 724,50 milijuna eura, prema CompanyWallu.

Prihodi Croatia Airlinesa iznosili su više od 266,89 milijuna eura, ali je tvrtka bilježila gubitke od 19,57 milijuna eura.

Air Montenegro je, pak, pozitivno poslovao u 2024. godini ostvarivši 540.000 eura dobiti i 62,82 milijuna eura prihoda, objavili su na svojoj internetskoj stranici.

Navedeni propali prijevoznici dijele nekoliko ključnih slabosti. Svi su se suočavali s kroničnim financijskim problemima, ovisnošću o državnoj pomoći i nedostatkom dugoročne strategije. S druge strane, prijevoznici koji i dalje posluju pokazuju drugačiji pristup. Iako i oni djeluju u ograničenom i izazovnom tržištu, uspjeli su opstati.

Air Serbia je prošla kroz ozbiljno restrukturiranje i strateško partnerstvo s Etihad Airwaysom, što joj je omogućilo rast, širenje mreže i jačanje pozicije. Croatia Airlines, iako financijski slabija, opstaje zbog stabilnog modela poslovanja, članstva u Star Allianceu i snažne povezanosti s turističkim sektorom, što joj osigurava konstantnu potražnju. No, često posluje s malom dobiti ili gubitkom. Air Montenegro predstavlja manji, ali fleksibilniji model – fokusiran na ograničen broj linija i kontrolirane troškove, što joj omogućuje pozitivno poslovanje unatoč malom tržištu.

Prema tome, glavna razlika između uspješnih i neuspješnih prijevoznika je što su se uspješni prilagodili tržištu, restrukturirali poslovanje i pronašli održiv model, dok su neuspješni ostali zarobljeni u dugovima, lošem upravljanju i zastarjelim poslovnim pristupima.