Hrvatski turizam pod pritiskom: Manje stranih gostiju

Hrvatski turizam je u lipnju 2026. zabilježio osjetan pad broja turista i noćenja, unatoč blagom rastu putničkog prometa u zračnim lukama, za 0,6 posto na godišnjoj razini. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u komercijalnom smještaju ostvareno je tri milijuna dolazaka i 13,5 milijuna noćenja, što je 6,6 odnosno 6,1 posto manje nego u istom mjesecu prošle godine. Pad je ponajviše posljedica slabijeg dolaska stranih gostiju, osobito turista iz Njemačke i Austrije, dok domaće turističko tržište bilježi dvoznamenkasti rast.

Statističari navode da su od ukupno ostvarenih noćenja domaći turisti ostvarili 8,9 posto, a strani turisti 91,1 posto. Domaći turisti ostvarili su 387.000 dolazaka i 1,2 milijuna noćenja, što je za 11,8 posto više dolazaka i za 11,7 posto više noćenja u odnosu na lipanj lani. Strani turisti ostvarili su 2,6 milijuna dolazaka i 12,3 milijuna noćenja, što je za 8,9 posto manje dolazaka i za 7,5 posto manje noćenja.

U lipnju je zabilježen pad noćenja turista iz Njemačke i Austrije, koji inače čine 32,4 posto noćenja svih stranih turista. Ipak, turisti iz Njemačke su i dalje imali najviše noćenja, 2,7 milijuna, što čini 22,1 posto svih noćenja stranih turista. Prosječno su ostvarili 7,7 noćenja po dolasku, a na godišnjoj razini je njihovih noćenja bilo manje za 28,1 posto. Ovi turisti najviše su noćili u Istarskoj županiji, gdje su ostvarili 1,4 milijuna noćenja, ali je to za 29,8 posto manje nego lani.

Nakon noćenja turista iz Njemačke, najveći udio u noćenjima stranih turista ostvarili su turisti iz Austrije (10,3 posto), Slovenije (9,9 posto), Poljske (8,8 posto), Češke (6,6 posto), Ujedinjene Kraljevine (5,3 posto) i Italije (3,8 posto). Godišnji porast noćenja ostvarili su turisti iz Italije (pet posto), Slovenije (3,9 posto), Poljske (3,2 posto), Češke (2,4 posto) i Ujedinjene Kraljevine (1,2 posto). S druge strane, turisti iz Austrije imali su šest posto manje noćenja.

Turisti su najviše noćenja ostvarili u odmaralištima i sličnim objektima za kraći odmor, s udjelom od 47,1 posto. U toj skupini ostvareno je 1,4 milijuna dolazaka i 6,3 milijuna noćenja turista, što je pad dolazaka za 6,4 posto i pad noćenja za 5,6 posto u odnosu na lipanj 2025. godine. Slijede hoteli i sličan smještaj, s udjelom noćenja od 27,8 posto, odnosno milijun dolazaka i 3,7 milijuna noćenja, što je pad dolazaka za 2,9 posto i pad noćenja za 1,7 posto. U kampovima i prostorima za kampiranje ostvaren je udio noćenja od 25,1 posto s 562.000 dolazaka i 3,4 milijuna noćenja, što je pad dolazaka za 13,1 posto i pad noćenja za 11,3 posto.

Na raspolaganju im je bilo 377.000 soba, apartmana i mjesta za kampiranje s 986.000 stalnih postelja.

Istarska županija ponovo je ostvarila najveći broj noćenja, ukupno 4,3 milijuna, što je 31,9 posto od ukupno ostvarenih noćenja u Hrvatskoj. Unatoč tomu što je riječ o županiji s najviše ostvarenih noćenja, na godišnjoj razini zabilježen je pad za 10 posto. Nakon Istarske županije, slijede noćenja turista ostvarena u Splitsko-dalmatinskoj županiji, 2,7 milijuna, i u Primorsko-goranskoj, 2,2 milijuna.

Među domaćim turistima najtraženija destinacija u lipnju 2026. bila je Crikvenica, s ostvarene 53.000 noćenja, dok je među stranim turistima najtraženija destinacija bio Rovinj s ostvarenih 675.000 noćenja. U odnosu na lipanj 2025., noćenja domaćih turista u Crikvenici bilo je više za 2,3 posto, a noćenja stranih turista u Rovinju manje za 4,3 posto.

Najviše noćenja ostvarili su turisti u dvije dobne skupine, i to do 14 godina te od 55 do 64 godine. Svaka od tih skupina ostvarila je 2,2 milijuna noćenja, što je 16,2 posto od ukupno ostvarenih noćenja.

U prvoj polovici ove godine u komercijalnim smještajnim objektima ostvareno je 7,3 milijuna dolazaka i 26 milijuna noćenja turista, što je porast i dolazaka i noćenja za 0,5 posto u odnosu na isto razdoblje 2025. Domaći turisti ostvarili su 1,5 milijuna dolazaka i 3,5 milijuna noćenja, što je porast dolazaka za 8,2 posto i noćenja za 7,7 posto. Strani turisti su ostvarili 5,8 milijuna dolazaka i 22,5 milijuna noćenja, što je pad dolazaka za 1,2 posto i noćenja za 0,6 posto.

Kada je riječ o prometu putnika u zračnim lukama u lipnju 2026., iznosio je 1,90 milijuna i najveći promet ostvarila je zračna luka Split, 559.000, što je pad od 3,3 posto na godišnjoj razini. Zatim je zračna luka Dubrovnik, s 462.000 prevezenih putnika, što je porast od 3,3 posto, a na trećem mjestu je zračna luka Zagreb, s 436.000 prevezenih putnika, što je porast od 0,1 posto.

Najznatniji međunarodni putnički promet ostvaren je sa zračnim lukama Njemačke, 342.000 putnika, što je za 2,5 posto manje u odnosu na lipanj 2025. Na drugom mjestu su zračne luke Ujedinjene Kraljevine, s 334.000 putnika, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine više za 5,4 posto, a na trećem su zračne luke Poljske, sa 163.000 putnika, za 22,9 posto više.

Ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova iznosio je 17.676, što je pad od 5,9 posto na godišnjoj razini. Ukupan promet tereta iznosio je 777 tona, što je pad od 13 posto.

U razdoblju od siječnja do lipnja 2026. u hrvatskim zračnim lukama ostvareno je 58.000 slijetanja i polijetanja zrakoplova, što je pad od 3,1 posto u odnosu na isto razdoblje u prošloj godini. U istom razdoblju ukupno je ukrcano i iskrcano 5,54 milijuna putnika, što je porast od 2,9 posto. Ukupan promet tereta pao je za 14,1 posto i iznosio je 4.200 tona.

Iako je lipanj donio slabije turističke rezultate nego godinu ranije, podaci za prvih šest mjeseci pokazuju da hrvatski turizam i dalje ostvaruje blagi rast. Istodobno, raste i zračni putnički promet, iako je broj slijetanja i polijetanja smanjen. Rezultati tako pokazuju neujednačena kretanja u hrvatskom turizmu – dok su tradicionalno važna strana tržišta poput Njemačke i Austrije oslabila, rast domaćih gostiju te povećanje prometa na pojedinim međunarodnim linijama djelomično ublažavaju pad.