U prošloj godini gotovo trećina ili 31,1 posto noćenja u turističkim objektima u Europskoj uniji (EU) zabilježeno je u dva najdinamičnija mjeseca, a to su srpanj i kolovoz.
U svim zemljama članicama ta su dva mjeseca bila vrhunac u turističkom sektoru što je i logično s obzirom na vremenske prilike i društvene okolnosti kao što su školski praznici i godišnji odmori.
No, ipak ta sezonalnost nije ni približno jednako izražena u pojedinim zemljama, a Hrvatska u tome uvjerljivo odskače jer je više od polovice ili čak 54,5 posto turističkih noćenja u 2025. ostvareno baš u dva ključna ljetna mjeseca.
Druga na toj ljestvici je Bugarska koja je kroz srpanj i kolovoz imala 43,4 posto od ukupnog broja noćenja, a nakon toga slijedi Grčka sa 41,6 posto.
Na drugom kraju ljestvice je Malta gdje je samo 21,9 posto turističkih noćenja zabilježeno tijekom vrhunca ljetne sezone.

Izvor: Eurostat
Niske brojke također ima Njemačka s tim udjelom od 24 posto, a zatim Finska s 24,1 posto.
Samo u kolovozu, koji je bio turistički najprometniji mjesec u 2025., bilo je u EU 3,6 puta više noćenja no u najmanje dinamičnom mjesecu, a to je siječanj.
No, i tu su razlike među zemljama očite. Hrvatska opet snažno odskače jer je broj noćenja u kolovozu bio čak 41,1 put veći nego u siječnju.
Druga je Grčka gdje je omjer u korist kolovoza bio 20,5 puta.
Inače, Hrvatska je prošle godine zabilježila 94,8 milijuna noćenja turista. U srpnju je udio broja noćenja iznosio 26,3 posto, a u kolovozu 28,2 posto
Najslabiji mjeseci su bili siječanj i veljača u kojima je udio u ukupnom godišnjem broju noćenja bio tek po 0,7 posto.
Ukupno je u cijelom EU-u u 2025. ostvareno 3,09 milijardi turističkih noćenja. Na vrhu je Španjolska s 512,9 milijuna, no ta zemlja ima puno ravnomjerniju distribuciju no Hrvatska. Naime, udio srpnja je 13,1 posto, a kolovoza 14,5 posto.

Broj noćenja u Hrvatskoj u kolovozu je bio 26,7 milijuna, a u siječnju 650 tisuća i otud odnos od 41,1 puta u korist kolovoza. U biti jedino Hrvatska i Grčka imaju dvoznamenkaste brojke razlika kod tog načina mjerenja sezonalnosti.
Doduše, nešto slično, premda u manjoj mjeri, događa se u još dvije europske zemlje koje nisu članice EU-a, a to su Crna Gora i Albanija.
Očekivano, na razini EU-a sezonalnost je manje izražena u hotelskom no u drugim oblicima smještaja.
U Hrvatskoj je najveći broj hotelskih noćenja zabilježen u trećem tromjesečju i čini 52 posto ukupnog broja noćenja u toj vrsti smještaja.
Na sam hotelski smještaj otpada 28 posto od ukupnog broja godišnjih turističkih noćenja u Hrvatskoj.
Pročitajte još:
Najveći udio u tom smislu imaju objekti za kratkoročni turistički smještaj, dakle bilo apartmani ili drugi oblici privatnog smještaja, na koje otpada 49 posto od ukupnog broja noćenja. Vrhunac za taj oblik smještaja također je treće tromjesečje jer je u njemu zabilježeno čak 74 posto noćenja u toj kategoriji.
Konačno, kampovi imaju udio od 23 posto u ukupnom broju noćenja u 2025., a na treći kvartal otpada 71 posto ukupno ostvarenih noćenja u kampovima.













