Kontinentalne županije u prvih šest mjeseci ove godine ostvarile su rast turističkih dolazaka i noćenja, ali njihov udio u ukupnom hrvatskom turizmu i dalje ostaje razmjerno malen.
Prema podacima Hrvatske turističke zajednice iz sustava eVisitor, u 13 kontinentalnih županija u prvoj polovini godine boravilo je 592,1 tisuća turista, što je 3,1 posto više nego u istom razdoblju lani.
Ostvareno je nešto više od 1,1 milijun noćenja, odnosno 2,4 posto više nego u prvih šest mjeseci prošle godine.
Time su kontinentalne županije u ukupnim hrvatskim turističkim rezultatima sudjelovale sa 7,7 posto dolazaka i četiri posto noćenja.
Ti su udjeli slični lanjskima, što pokazuje da kontinentalni turizam raste, ali još uvijek ne mijenja bitno strukturu hrvatskog turizma, u kojoj dominiraju obalne županije i Grad Zagreb.
Zagreb se u ovoj statistici izdvaja kao posebna priča. Zbog jače turističke infrastrukture, poslovnih putovanja, događanja i cjelogodišnje ponude, glavni grad ostvaruje veći turistički promet od svih 13 kontinentalnih županija zajedno.
U Zagreb je u prvih šest mjeseci došlo 623,7 tisuća turista, što je 0,7 posto više nego u istom razdoblju lani.
Noćenja je bilo oko 1,2 milijuna, približno jednako kao prošle godine.
Samo u lipnju Zagreb je posjetilo 132,6 tisuća turista, što je 2,6 posto manje nego u lipnju prošle godine. Ostvareno je 260,8 tisuća noćenja, gotovo jednako kao lani.
U ostalih 13 kontinentalnih županija u lipnju je boravilo ukupno 145 tisuća turista, 1,6 posto manje nego u istom mjesecu prošle godine, dok je noćenja bilo oko 272 tisuće, približno na lanjskoj razini.
Karlovačka županija ostaje najjača, ali bilježi pad
Među kontinentalnim županijama Karlovačka županija i dalje ima najjači turistički promet.
U prvih šest mjeseci posjetilo ju je 40 tisuća turista, no to je deset posto manje nego u istom razdoblju prošle godine.
Karlovačka županija godinama je među najposjećenijim kontinentalnim županijama, ponajprije zbog položaja prema Plitvičkim jezerima, prirodnih atrakcija, kampova, aktivnog odmora i tranzitnog prometa.
No ovogodišnji podaci pokazuju da veća baza ne znači nužno i brži rast.
U lipnju je Karlovačka županija ostvarila 67,7 tisuća noćenja, najviše među 13 kontinentalnih županija, ali i 8,4 posto manje nego u istom mjesecu lani. To je ujedno najveći pad noćenja među promatranim županijama.
Na drugom mjestu po dolascima u prvih šest mjeseci bila je Krapinsko-zagorska županija, koju je posjetila 21 tisuća turista, 4,2 posto više nego lani.
Ta je županija ostvarila i 12 posto više noćenja, što potvrđuje stabilnu potražnju za termalnim, zdravstvenim, izletničkim i obiteljskim turizmom u Zagorju.
Treća po dolascima bila je Zagrebačka županija s 18 tisuća turista, što je pet posto manje nego u istom razdoblju prošle godine.
Najveći rast u županijama s manjom bazom
Najveći rast dolazaka u prvih šest mjeseci ostvarila je Koprivničko-križevačka županija, s porastom od 28,1 posto.
No riječ je o županiji s manjom turističkom bazom, pa i relativno mali apsolutni rast može rezultirati visokim postotnim povećanjem.
U toj su županiji noćenja porasla 15 posto.
Međimurska županija ostvarila je 9,3 posto više noćenja nego lani, što potvrđuje nastavak interesa za wellness, eno-gastronomiju, aktivni odmor i održiviji oblik turizma koji se ne oslanja samo na glavnu sezonu.
Lipanj je za većinu kontinentalnih županija bio solidan, iako ukupni dolasci nisu rasli.
Porast dolazaka u lipnju zabilježilo je devet kontinentalnih županija. Najveći rast imale su Bjelovarsko-bilogorska županija, 17 posto, te Koprivničko-križevačka županija, 11 posto.
Noćenja su u lipnju porasla u osam županija.
Najveći rast noćenja ostvarila je Virovitičko-podravska županija, 15 posto, dok je Sisačko-moslavačka županija imala 12,4 posto više noćenja nego u lipnju prošle godine.
Po broju noćenja u lipnju, iza Karlovačke županije bila je Krapinsko-zagorska županija, koja je ostvarila rast od 2,5 posto.
Treća je bila Osječko-baranjska županija, ali s oko tri posto manje noćenja nego u lanjskom lipnju.
Kontinent raste, ali treba veći iskorak
Podaci HTZ-a pokazuju da kontinentalni turizam ima rast, ali i da se on razvija neravnomjerno.
Dio županija koristi prednosti termi, prirode, aktivnog odmora, vinskih cesta, kulturne baštine i blizine većih urbanih središta. Druge još uvijek ovise o manjim bazama, pojedinačnim događanjima ili tranzitnim putovanjima.
Zato se rast od nekoliko posto može čitati dvojako.
S jedne strane, pozitivan je signal da kontinentalne destinacije sve više pronalaze svoje goste i izvan klasične ljetne obalne sezone.
S druge strane, udio od samo četiri posto u ukupnim noćenjima pokazuje koliko je taj segment još malen u odnosu na potencijal.
Za jači iskorak kontinentalnog turizma neće biti dovoljna samo promocija. Bit će potrebna bolja infrastruktura, više kvalitetnog smještaja, jasnije oblikovani proizvodi, povezivanje lokalne gastronomije, prirode, kulture i događanja te razvoj ponude koja može privući goste tijekom cijele godine.
Pročitajte još:
Zagreb pokazuje što znači imati snažnu infrastrukturu i cjelogodišnju potražnju, ali kontinentalne županije imaju drugačiju priliku: ponuditi sporiji, lokalniji i autentičniji turizam, koji se može razvijati bez pritiska masovnosti.
Ovogodišnji rezultati zato potvrđuju da kontinent raste, ali i da je tek u fazi u kojoj mora pretvoriti pojedinačne uspjehe u stabilniji turistički model.
