Ulaganja u AI infrastrukturu do 2050. dosegnut će 31,6 bilijuna dolara

Globalna ulaganja u podatkovne centre i računalnu opremu potrebnu za razvoj umjetne inteligencije do 2050. mogla bi dosegnuti 31,6 bilijuna dolara, procjenjuje PwC u izvješću Global Data Centre Outlook koje je prenio PwC Hrvatska. Godišnja kapitalna ulaganja pritom bi se trebala više nego udvostručiti, s približno 800 milijardi dolara u 2026. na 1,8 bilijuna dolara sredinom stoljeća.

Najveći dio kapitala neće biti usmjeren u samu izgradnju podatkovnih centara, nego u čipove i drugu informacijsko-komunikacijsku opremu koju je potrebno nadograđivati svakih nekoliko godina. Njezin udio u ukupnim ulaganjima, prema PwC-ovoj projekciji, povećat će se sa sadašnjih 70 na 93 posto do 2050.

Upravo bi potreba za redovitim tehnološkim nadogradnjama trebala održavati rast ulaganja. Za razliku od tradicionalnih infrastrukturnih projekata, kod kojih kapitalna potrošnja obično slabi nakon završetka početne izgradnje, ulaganja u AI infrastrukturu nastavit će rasti zbog kratkog životnog ciklusa računalne opreme.

Dostupnost električne energije i dalje izazov

Gotovo polovica ukupnog iznosa mogla bi završiti u Sjedinjenim Američkim Državama. PwC procjenjuje da će SAD do 2050. privući 15,1 bilijun dolara, odnosno 48 posto svih ulaganja, zahvaljujući svojoj središnjoj ulozi u proizvodnji i razvoju naprednih čipova.

Za azijsko-pacifičku regiju predviđaju se kumulativna ulaganja od 8,2 bilijuna dolara, ponajprije u Kini i Indiji. U Europi i na Bliskom istoku ulaganja bi trebale potaknuti državne strategije razvoja takozvane suverene umjetne inteligencije, kojima se nastoji smanjiti ovisnost o stranim tehnološkim kapacitetima.

Hoće li pojedine zemlje uspjeti privući dio tog kapitala, prije svega će ovisiti o dostupnosti električne energije. Podatkovnim centrima potrebne su velike količine pouzdane, cjenovno prihvatljive i niskougljične energije, što PwC izdvaja kao najveće ograničenje za njihov daljnji razvoj.

Na odluke investitora utjecat će i kvaliteta digitalne povezanosti, sigurnost, predvidivost regulatornog okvira, odnos lokalne zajednice prema novim projektima te pristup grafičkim procesorima, odnosno GPU čipovima.

“Infrastruktura umjetne inteligencije postaje jedan od ključnih izazova raspodjele kapitala za sljedeću generaciju. Obuhvaća tehnologiju, energetiku, nekretnine, opskrbne lance, regulativu i financiranje. To mijenja način na koji infrastrukturni investitori trebaju promišljati kapitalne potrebe, rizike i prinose”, izjavila je Clara Cutajar, globalna voditeljica PwC-ovih usluga za infrastrukturni sektor.

Prilika za Hrvatsku

PwC je ispitao i moguće posljedice jačanja trgovinskih ograničenja i kontrole izvoza naprednih čipova. U scenariju ozbiljnijih poremećaja opskrbnih lanaca godišnja ulaganja do 2030. pala bi na približno polovicu iznosa iz osnovne projekcije. Nakon prilagodbe opskrbnih lanaca postupno bi se oporavljala, ali bi kumulativno ulaganje do 2050. dosegnulo 25,5 bilijuna dolara. To je oko šest bilijuna dolara ili gotovo petinu manje od središnje prognoze.

Drukčiji učinak imalo bi jačanje digitalne suverenosti. Nastojanja država da osiguraju vlastitu računalnu infrastrukturu ne bi znatnije smanjila ukupna globalna ulaganja, nego bi promijenila njihovu geografsku raspodjelu.

Kapital bi se u većoj mjeri usmjeravao prema zemljama s velikom domaćom potražnjom i još nedovoljno razvijenim kapacitetima podatkovnih centara, osobito ondje gdje državne institucije i regulirane industrije daju prednost lokalnoj infrastrukturi.

Takav investicijski val prilika je i za Hrvatsku, ali samo ako uspije osigurati potrebnu energetsku i digitalnu infrastrukturu te stabilan regulatorni okvir, smatra Damir Kečko, partner u Odjelu transakcija PwC-a Hrvatska.

“Dostupnost pouzdanih izvora održive električne energije postaje jedan od najvažnijih čimbenika konkurentnosti u privlačenju ulaganja. Za Hrvatsku i širu regiju to znači da su ulaganja u energetsku i digitalnu infrastrukturu, kao i predvidljiv regulatorni okvir, važni preduvjeti za jačanje pozicije u europskom digitalnom ekosustavu”, rekao je Kečko.

Dodao je da će s ubrzanim uvođenjem umjetne inteligencije u poslovanje pitanja računalnih kapaciteta, sigurnosti i digitalne suverenosti postajati sve važnija za kompanije i donositelje politika.

PwC-ovo izvješće obuhvaća 46 država i teritorija, a projekcije uključuju ulaganja u zgrade podatkovnih centara i tehnološku opremu koja se u njima koristi.