U ruralnom i kontinentalnom turizmu potrebno se boriti za svakog gosta, istaknuto je u četvrtak na novom izdanju Beep Up konferencije u sklopu koje je predstavljen i Geotermalno-sportski park Wellovar.
U pitanju su nove toplice u Bjelovaru koje je predstavio tamošnji gradonačelnik Dario Hrebak, ekskluzivno otkrivši kako će najveći infrastrukturni projekt u povijesti grada svoja vrata otvoriti 29. rujna, kao i da su već u pregovorima za gradnju hotela u Velikom Korenovu.
Novi kompleks, čije ime spaja jedan od najstarijih naziva grada (Belovar) s wellnessom i wellbeingom, prostire se na 13.000 četvornih metara, od čega je pod vodom gotovo 4.000, ima sedam bazena među kojima i zatvoreni olimpijski (tek treći takav u Hrvatskoj), kao i niz rekreativnih i zabavnih sadržaja za cijelu obitelj.
Bjelovarske toplice, što je pothvat kakvim se hrvatski kontinent desetljećima nije mogao pohvaliti, jedinstvene su i po geotermalnim izvorima zahvaljujući kojima će biti energetski potpuno neovisne.
Wellovar kao “zeleni” projekt budućnosti gradi se, inače, s oko 42 milijuna eura, Grad Bjelovar ulaže 25 milijuna, a preostalih 17 milijuna su bespovratna EU sredstva. To je, kako je istaknuo Hrebak, samo dio velikog investicijskog ciklusa u njegovom gradu od čak 350 milijuna eura.
“U mnogim dijelovima grada se ili netom gradilo, gradi upravo sada ili, pak, skele i građevinski strojevi stižu uskoro”, oslikao je bjelovarsku svakodnevicu gradonačelnik Hrebak i dodao kako velik dio tog novca stiže iz europskih izvora.
“Trenutno su nam u fokusu terme. Gradnja je počela krajem 2024., u planu je i gradnja hotela, za što ima interesa, a dugoročno i četrdesetak bungalova s biološkim bazenima, jezerom, senzornim vrtom, dječjim igralištem i kazalištem na otvorenom. Želimo da Wellovar postane mjesto za pripremu vrhunskih sportaša i međunarodna natjecanja. Definitivno, postavljamo nove standarde turizma u kontinentalnoj Hrvatskoj, a naš kraj uvodimo u novu turističku eru. Inače, sada godišnje imamo oko 50.000 turističkih noćenja, a s Wellovarom već dogodine očekujemo oko 200.000 posjetitelja, kasnije i do 300.000”, najavio je.
Novi kompleks moći će primiti između 1.500 i 1.600 ljudi, a veliki doprinos turističko-sportskom imidžu Bjelovara dat će svakako i projekt Arena Bjelovar, odnosno preuređenje i dogradnja gradskog stadiona s 11,4 milijuna eura, koji će po završetku ispunjavati uvjete za igranje u Prvoj hrvatskoj ligi.
Hrebak se pohvalio i kako je Bjelovar primio nagradu Booking.coma za najsrdačniji grad te otkrio da je Terazijanu, najveću i najpoznatiju manifestaciju u Bjelovaru koja se upravo održava po trideseti put, u četiri dana posjetilo 100.000 ljudi.
Kontinentalni turizam u posljednje vrijeme sve više dolazi u fokus modernih nomada zbog klimatskih promjena.
“Klimatske promjene ne idu na ruku turističkim domaćinima ma gdje se nalazili, ali za kontinent ipak predstavljaju priliku. I to ne zato što su klimatske promjene tu manje izražene, već zato što je turistički proizvod na tom području više diversificiran. Za razliku od obale gdje je fokus na suncu i moru, kontinent je svoju konkurentnost prisiljen brusiti s puno podsegmenata poput termalnog, vinskog, kulturnog, kreativnog i aktivnog turizma ili gastronomije”, istaknula je na Beep Up još ne ide na more konferenciji, u sklopu predavanja “Nova klima, nova putovanja”, Izidora Marković Vukadin s Instituta za turizam.
Jedan od takvih primjera svakako je i Aquatika, jedini potpuno slatkovodni akvarij u Hrvatskoj i jedna od najpoznatijih atrakcija u Karlovcu.
“Aquatika je jedan od najprepoznatljivijih turističkih sadržaja kontinentalne Hrvatske. S više od 600.000 domaćih i stranih posjetitelja u proteklih deset godina, Aquatika je pokazala kako kvalitetna javna turistička infrastruktura može biti snažan pokretač razvoja kontinentalnog turizma”, smatra ravnateljica Javne ustanove Aquatika Margarita Maruškić Kulaš koja ključ uspjeha kontinentalnog turizma vidi u povezivanju zdravstvenog, wellness, kulturnog i prirodnog turizma.
Aleksandra Kuratko Pani, voditeljica Udruge ruralnog turizma Hrvatske, kazala je da su prihodi od takvog tipa turizma na niskom nivou, ali rastu. Među glavnim problemima je i to što je većinom riječ o prostorima koji nemaju razvijenu infrastrukturu pa se moraju boriti da bi netko uopće čuo za njih, posebno jer čak i na internetu nema previše informacija.
Situacija bi se poboljšala kada bi Hrvatska, poput susjedne Slovenije, imala takozvanih kamp stopova, odnosno mjesta na kojima kamperi zastanu na najviše 72 sata. To su ujedno i gosti koji puno troše, a otkrila je i kako o takvim kamp stopovima redovno dobiva upite od stranih turista.
U panelu pod nazivom “Zašto kontinent više nije plan B?” sudjelovala je i direktorica Turističke zajednice Dugog sela Karmela Vukov-Colić koja je naglasila da se takvim gradovima, za razliku od onih na obali, turizam ne događa. To ima i neke prednosti pošto im daje priliku da sami kreiraju turističke proizvode kakve žele, kao što su Dugoselski spomenar ili plesnjak na otvorenom.
Pročitajte još:
Beep Up je ugostio i manje poznate, ali vrlo zanimljive turističke poduzetnike poput seoskog domaćinstva Butina u Kuterevu, vinskih priča obitelji Hažić i Papak ili, pak, imanja Grgurić na kojem će gost i dok spava udisati ljekoviti zrak iz pčelinjih košnica.
“U sedmom izdanju Beep Upa otvorili smo teme koje smatramo važnima za budućnost hrvatskog turizma te još jednom potvrdili koliko je vrijedno na istom mjestu povezati poduzetnike, turističke djelatnike, javni sektor i korporacije. Upravo kroz takve susrete i otvorene razgovore nastaju ideje, partnerstva i projekti koji mijenjaju destinacije”, zaključila je organizatorica konferencije Nikolina Frklić.
