Hrvatski sustav sigurnosti hrane usklađen s najvišim standardima

Prehrambena industrija najjača je prerađivačka industrija u Hrvatskoj, koja zapošljava najviše radnika, ima najveći udjel u bruto dodanoj vrijednosti i ima najveći promet. Zbog multiplikativnog učinka na ostale djelatnosti, posebno na poljoprivredu i promet, ona ima strateško značenje za ukupni razvoj hrvatskog gospodarstva rekao je Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) za poljoprivredu i turizam, na konferenciji o sigurnosti i kvaliteti hrane u Opatiji.

Naglasio je da se od ulaska u EU od danas fizički obujam proizvodnje u prehrambenoj industriji Hrvatske povećao više od 20 posto.

„Stvorili smo brendove koji mogu ravnopravno konkurirati na najzahtjevnijim tržištima EU, imamo mnogo zaštićenih tradicionalnih proizvoda a to je snažan doprinos enogastronomskoj i turističkoj ponudi“, rekao je Kovačević.

Hrvatski sustav sigurnosti hrane usklađen je s najvišim europskim standardima i dio je jedinstvenog sustava brzog uzbunjivanja (RASAFF), priopćeno je iz HGK, no u sljedećem razdoblju morat ćemo se intenzivnije pozabaviti problemom sive ekonomije.

“Vidjeli smo na primjeru afričke svinjske kuge potencijalni rizik za zdravlje potrošača, jer siva ekonomija ne donosi samo rizik nego i nanosi veliku štetu i nelojalnu konkurenciju proizvođačima u sustavu”, naglasio je Kovačević.

Glavni državni inspektor Andrija Mikulić rekao je da se prethodno naučeni temelji ne smiju zaboraviti ni zanemarivati, u cilju sigurnosti potrošača. U objavama o povlačenju ili opozivu hrane odgovornost je na svakom dioniku da prepozna rizik i opasnost te poduzme zakonom propisano, naveo je Mikulić.

„Potrebna je dodatna čvrsta suradnja subjekata koji poslovanju s hranom te tijela i pravovremenu komunikacija kako bi potrošači imali potpunu informaciju. Jedino tako možemo spriječiti potencijalnu anomaliju, a informacijama upravlja treća strana“, rekao je Mikulić.

Izvijestio je da je u 2023. godini provedeno 17 tisuća nadzora u subjektima koji posluju s hranom.

„To je nešto više nego 2022. zbog novih subjekata i povećanog broja prijava. Sanitarna inspekcija je obavila 8000 nadzora u 5000 subjekata prošle godine“, zaključio je Mikulić.

Proizvodnja hrane, prehrambena industrija i poljoprivreda pred velikim izazovima, rečeno je na konferenciji. S jedne strane je tu zelena tranzicija i zahtjevi održivo poslovanja te što manjeg negativnog utjecaja na okoliš, a s druge problem gladi i pothranjenosti, prekomjernog rasta svjetskog stanovništva, posebno srednjeg sloja s većom kupovnom moći i sve većim zahtjevima za mesnim proteinima, zbog čega se stočarska proizvodnja mora povećavati.

Uspostaviti ravnotežu među tim proturječnostima se može samo inovacijama, novim proizvodima i novim tehnologijama, posebno na području IT tehnologija, a to mora biti ne samo imperativ za održanje konkurentnosti nego i ključni alat kojim će se rješavati ove izazove.