U studenome prošle godine Hrvatska je imala najveći godišnji pad industrijske proizvodnje u eurozoni i cijeloj Europskoj uniji (EU) koji je iznosio 6,6 posto, objavio je u prvoj procjeni Eurostat.
U eurozoni je godišnji pad iznosio 1,9 posto, a na razini EU 1,7 posto.
Puno više glavobolje za eurozonu zbog njezine specifične težine zasigurno nosi njemačka godišnja brojka pada proizvodnje od 3,3 posto.
Inače, uz Hrvatsku znatan pad imale su Irska od 5,6 posto te Austrija od pet posto koje su još jedine bile gore od Njemačke.
Najbolji godišnji rezultat imale su mala Malta s 13,5 posto rasta industrijske proizvodnje, Belgija s 8,7 posto te Grčka sa 4,8 posto.
Kad se gleda po sastavnicama proizvodnje, u eurozoni je u odnosu na studeni 2023. godine pad zabilježen u svim kategorijama osim kod netrajnih potrošačkih dobara gdje se dogodila stagnacija.
Kod intermedijarnih dobara pad je 2,5 posto, kod energije 1,3 posto, kapitalnih dobara 2,8 posto te trajnih potrošačkih dobara jedan posto.
Hrvatska je imala loš rezultat i na mjesečnoj razini jer je industrijska proizvodnja u odnosu na listopad bila niža 2,4 posto.
Čitava eurozona je imala mjesečni rast od 0,2 posto te EU od 0,1 posto.
Pročitajte još:
Prema listopadu najbolji je učinak ostvarila Belgija rastom od 8,7 posto, jednako kao i na godišnjoj razini, a najveći pad imala je Irska od 5,8 posto.
Njemačka je industrijska proizvodnja prema listopadu bila u studenome veća 1,3 posto.
