Dob za umirovljenje u Europskoj uniji (EU) porast će u iduća četiri desetljeća u prosjeku sa 64,7 na 66,7 godina za muškarce te sa 64 na 66,6 godina za žene.
Naime, otprilike dvije trećine europskih zemalja kani povećati tu dobnu granicu za muškarce, a čak tri četvrtine za žene. U analizu su uključene 32 zemlje, a u 21 državi se očekuje da će rasti dob za umirovljenje muškaraca dok u čak 24 je to slučaj za žene.
Hrvatska u ovom trenutku ne kani dizati dob umirovljenja s granice od 65 godina koja vrijedi za muškarce dok se za žene postupno povećava dok ne dosegne tu granicu. Povećanje je godišnje za tri mjeseca, a ove godine doseže dob od 64 godine što znači da će se za čeitiri godine izjednačiti s dobi koja vrijedi za muškarce.
Analiza koju je napravila Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) odnosi se na razliku koja nastaje između ljudi koji su se umirovili 2024. i onih koji su te godine ušli na tržište rada s 22 godine i umirovit će se u drugoj polovici 2060-ih godina.
OECD napominje da je podizanje dobi za umirovljenje uobičajena strategija za poboljšanje financijske stabilnosti mirovinskog sustava bez smanjenja mirovinskih iznosa. Druga opcija bila bi povećanje izdvajanja.
Prema podacima OECD-a najvišu dob za umirovljenje za muškarce od 67 godina imale su u 2024. Danska, Norveška, Island i Nizozemska.
Najniža dob bila je u Grčkoj, Sloveniji i Luksemburgu od 62 godine.
Među najvećim europskim gospodarstvima brojka za Nijemce je najviša i iznosi 66,2 godine, a najmanja je za Francuze od 64,3 godine. Sjećamo se snažnih prosvjeda u Francuskoj kada je predsjednik Emmanuel Macron pokušao povećati tu granicu.
I jedna od bivših vlada aktualnog hrvatskog premijera Andreja Plenkovića imala je namjeru povećati dob za umirovljenje, no odustala je nakon sindikalnih prosvjeda.
Za četiri desetljeća Danska će imati dob za umirovljenje za muškarce od čak 74 godine, Estonija 71, a Italija, Nizozemska, Švedska i Cipar 70.
Zasad nema naznaka da će se mijenjati situacija u Sloveniji i Luksemburgu gdje je, kako rekosmo, uz Grčku dob za umirovljenje na najnižoj granici.
Najveći rast u tom četrdesetogodišnjem razdoblju čini se da će pogoditi Tursku gdje je plan da se dobna granica poveća s 52 na 65 godina.
U Danskoj će rast iznositi sedam godina, a u Estoniji, Italiji, Slovačkoj i na Cipru najmanje pet.
Za žene najvišu dob za umirovljenje u EU trenutačno imaju Danska i Nizozemska od 67 godina, a najnižu Poljska sa 60.
Za četrdesetak godina Dankinje će ići u mirovinu sa 74 godine kao i Danci, a Poljska nema zasad namjeru mijenjati brojku.
Turska je i za žene specifičan slučaj jer sada odlaze u mirovinu sa 49, a to će se povećati na 63.
No, treba uzeti u obzir da su u međuvremenu promjene moguće. Recimo, nije isključeno da će Danska ublažiti sadašnju izravnu povezanost dobi za umirovljenje s očekivanim životnim vijekom što bi onda vodilo nižoj dobnoj granici.
Pročitajte još:
OECD upozorava da će se prosječna dob stanovništva rapidno povećati u idućih 25 godina. Na svakih 100 osoba u dobi između 20 i 64 godine broj onih s preko 65 godina će porasti s 33 u 2025. na 52. u 2050.
U 2000. godini brojka je bila tek 22.
