Prvi dan rujna je rok za zemlje članice Europske unije (EU) da podnesu nacrte nacionalnog plana za obnovu prirode, a to su odmah iskoristile organizacije za zaštitu okoliša da pozovu vlade na akciju i postavljanje vjerodostojnih i znanstveno utemeljenih planova koji će doista dovesti do učinka na terenu.
No, u ovome trenutku nije jedino pitanje samo koliko su vlade bile usredotočene na stvarno djelovanje, a koliko na ispunjavanje kućica, već je činjenica da će neke zemlje, a među njima je i Hrvatska, očito kasniti s predajom dokumenta u Europsku komisiju.
Iz Bruxellesa je ovih dana stigla informacija da su neke zemlje predale nacrt plana, no nisu rekli koliko ih još to nije učinilo.
Plan je posebno bitan u ovome trenutku jer se EU već godinama, pa tako i ovo ljeto, suočava s katastrofalnim šumskim požarima, sušom, toplinskim valovima i drugim klimatski potaknutim nevoljama. Obnova prirode je vrlo važan alat za jačanje otpornosti i zaštitu ljudi protiv takvih nepogoda.
Koalicija organizacija za zaštitu okoliša u Europi #RestoreNature, kako je objavio WWF, pozvala je vlade da postave snažne temelje za implementaciju europskog zakona o obnovi prirode. Pritom se ističe da planovi moraju biti inkluzivni, znanstveno utemeljeni i politički osnaženi te jasno naznačiti gdje će se obnova dogoditi, koje će mjere biti poduzete, tko je odgovoran za provedbu i kako će se financirati.
Kako kažu, politička vodstva i dionici su ključni za ubrzanje obnove.
Stručnjaci istodobno upozoravaju da u europskim fondovima postoji jaz od oko 65 milijardi eura za ulaganje u to područje.
U kontekstu svega toga bit će zanimljivo vidjeti što će iznjedriti hrvatski dokument na kojemu radi Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije (MZOZT).
Zasad nije sasvim izvjesno kada će nacrt nacionalnog plana biti gotovo i završiti u Bruxellesu, no vrlo vjerojatno će to biti tijekom jeseni s obzirom na hodogram koji su iz ministarstva pojasnili za Financije.hr.
“Nacionalni plan obnove prirode trenutačno je u završnoj fazi izrade. Prije upućivanja u daljnju proceduru nacrt je potrebno predstaviti Radnoj skupini nakon čega slijede javno savjetovanje i pribavljanje mišljenja nadležnih sektora. Očekujemo da ćemo tijekom rujna moći iznijeti više detalja o sadržaju i daljnjim koracima, odnosno nakon što nacrt bude upućen na javni uvid”, poručuju iz MZOZT-a.
Inače, u EU 72 posto nefinancijskih tvrtki povezano je sa sektorima koji imaju visoku ili umjerenu ovisnost o prirodi, a to se odnosi i na 75 posto kreditiranja banaka u eurozoni.
Konačni nacionalni planovi o obnovi prirode predviđeni su za 2027. godinu, a njihova prva revizija nastupit će 2032.
Pročitajte još:
Spomenuta okolišna koalicija također ima namjeru detaljno proučiti nacrte plana koje podnose zemlje članice s namjerom da istaknu dijelove u kojima bi trebalo plan osnažiti kao i pozitivne nadahnjujuće mjere.
Zemlje članice moraju iznijeti i vjerodostojne podatke o potrebama i izvorima financiranja dok bi novi proračun EU-a trebao pružiti odgovarajuću financijsku potporu.
