EU u zaštitu okoliša ulaže oko dva posto BDP-a, Hrvatska nešto ispod prosjeka

Potrošnja u Europskoj uniji (EU) u svrhu zaštite okoliša u prošloj je godini iznosila 388 milijardi eura, pokazuju podaci Eurostata.

Investicije u zaštitu okoliša u 2025. su povećane za 37 posto između 2014. i 2025. i došle na 79 milijardi eura, a u tom segmentu je u upravljanje otpadnim vodama uloženo najviše sredstava, odnosno 37,7 posto.

Kad je riječ o potrošnji brojka se odnosi na ukupan iznos svih aktivnosti koje se tiču zaštite okoliša i osim ulaganja uključuju tekuće aktivnosti te transfer novaca u tu svrhu u druge dijelove svijeta.

Ta je ukupna potrošnja od 2014. do 2025. porasla u EU za 60 posto i ostala relativno stabilna kao postotak bruto društvenog proizvoda na razini između dva i 2,2 posto.

U usporedbi s ukupnim ulaganjima u ekonomiji, investicije u zaštitu okoliša zabilježile su pozitivan premda umjereniji trend rasta. Kod ukupnih investicija vidljiv je stalan trend rasta osim privremenog pada u doba pandemije dok se kod zaštite okoliša dogodio snažniji pad u sredini spomenutog razdoblja prije ponovnog uzlaznog trenda zadnjih godina.

Nakon upravljanja otpadnim vodama najviše je investicija u protekloj godini išlo na upravljanje otpadom i tu je udio 27,3 posto. Na trećem je mjestu zaštita od povećanja količine čestica koje zagađuju zrak te od povećanja emisija stakleničkih plinova gdje je udio iznosio 11,2 posto.

Na investicije u zaštitu okoliša u pojedinim zemljama članicama odlazilo je između 0,4 i 1,9 posto ukupnih investicija u gospodarstvu, procjenjuje Eurostat.

Korporativni je sektor uložio u 2025. 49,6 milijardi eura na nabavu tehnologije i opreme kojima se smanjuje utjecaj na okoliš od proizvodnih procesa i taj je iznos predstavljao 62,7 posto ukupnih investicija u zaštitu okoliša.

Među takvim ulaganjima našli su se, primjerice, pogoni za tretman otpadnih voda, vozila za transport otpada ili kupnja zemlje za stvaranje prirodnih rezervata u svrhu zaštite biorazličitosti.

Ostalih 37,3 posto investicija otpada na javni sektor i neprofitne organizacije.

Što se tiče pojedinih zemalja članica, zadnji podaci koji uključuju obvezatno izvještavanja o ulaganjima u zaštitu okoliša odnose se na 2023. godinu.

U toj godini prosjek za EU je bio 2,1 posto BDP-a.

Na vrhu su bile Austrija i Belgija gdje je novac uložen u  zaštitu okoliša iznosio tri posto BDP-a.

Slovenija je imala dosta visoku brojku od 2,6 posto.

Hrvatska je brojka bila ispod EU prosjeka na 1,7 posto BDP-a.

Od velikih europskih gospodarstava najveći udio u BDP-u u ulaganjima za zaštitu okoliša imala je Italija od 2,5 posto, a nakon nje Njemačka i Francuska s po dva posto. U Španjolskoj je to bilo 1,7 posto.

U istoj toj godini korporativne investicije u zaštitu okoliša na razini EU-a iznosile su 2,1 posto ukupnih korporativnih investicija.

U Hrvatskoj je to bilo 2,4 posto, a u Sloveniji 3,2 posto.

U segmentu vladinih investicija i onih neprofitnih organizacija u Hrvatskoj je u 2023. na zaštitu okoliša otišlo 2,8 posto od njihovih ukupnih investicija.