Članice Europske unije (EU) moraju do početka rujna predstaviti nacrt svojih planova za obnovu prirode što je važan dio napora u borbi protiv šumskih požara.
Tako nalaže regulativa o obnovi prirode i ti napori ne mogu doći u boljem trenutku nakon ljeta označenog katastrofalnim požarima i toplinskim valovima koji su donijeli sušu.
No, istodobno stručnjaci upozoravaju kako u europskim fondovima posvećenim tom području postoji jaz od 65 milijardi eura.
Španjolska i Francuska su ovoga ljeta bile pogođene velikim požarima, a Mađarska i Rumunjska su morale zaustavljati rad dijela nuklearnih elektrana zbog niskog vodostaja Dunava.
Stručnjaci koji se bave zaštitom okoliša pozivaju zemlje članice EU-a da osmisle i krenu u što kvalitetniju akciju tvrdeći da zdrav krajolik može pomoći u borbi protiv klimatskih ekstrema.
Zdravi ekosustavi predstavljaju tampon zone za učinke suše, šumskih požara i poplava te istodobno podupiru sigurnost za vodne izvore.
No, stručnjaci također upozoravaju da se manje od 10 posto nacionalnih politika bavi mogućim zdravstvenim i društvenim posljedicama klimatskih ekstrema pri čemu privatna ulaganja ostaju ograničena.
“U EU 72 posto nefinancijskih tvrtki i gotovo 75 posto kreditiranja banaka u eurozoni povezano je sa sektorima koji imaju visoku ili umjerenu ovisnost o prirodi. Degradacija u prirodi predstavlja materijalne rizike za tvrtke, pa angažiranje privatnog sektora nije samo filantropija već ekonomska nužnost”, tvrde iz organizacije Biodiversa+ koja je zapravo partnerstvo institucija europskih zemalja koje su angažirane u zaštiti okoliša.
Konačni nacionalni planovi o obnovi prirode predviđeni su za 2027. godinu, a njihova prva revizija nastupit će 2032. To znači da će odluke koje se donose sada imati dugoročne posljedice.
“Ti planovi su posebice ključni za pregovore o idućem europskom proračunskom okviru jer će osiguranje financiranja biti presudno za uspjeh primjene regulative o obnovi prirode. Stoga zemlje članice moraju brzo djelovati kako bi ostvarili ciljeve regulative i očuvali sigurnost hrane i klimatsku otpornost u Europi”, kaže za Euronews njemačka europarlamentarka Jutta Paulus iz redova Zelenih.
Europska komisija je kazala da je većina zemalja već podnijela svoje planove, no nije razjasnila koje to još nisu učinile.
Za idući europski proračun Bruxelles predlaže okončanje europskog programa za zaštitu okoliša LIFE i financiranje u tu svrhu kroz fond za konkurentnost.
Pročitajte još:
No, Španjolska upozorava da bi LIFE mogao izgubiti na učinkovitosti ako bude apsorbiran u širi financijski okvir.
Osim toga Madrid upozorava da bi financiranje obnove prirode moglo biti smanjeno u novom proračunu. Za razdoblje od 2021. do 2027. ono je iznosilo 5,4 milijarde eura.
Jedan odgovor
Užas