Ovogodišnji ljetni ekstremni događaji kao što su požari, toplinski valovi i suša pokazuju da europske vlade moraju više ulagati u jačanje obrane protiv globalnog zatopljavanja ili će u budućnosti račun biti još veći, upozorava europski povjernik za klimatska pitanja Wopke Hoekstra.
Neki ekonomisti čak procjenjuju da će šteta izazvana ljetnim nepogodama izbrisati umjereni gospodarski rast Europske unije (EU) u ovoj godini.
Prema procjeni Europske komisije, nevolje povezane s klimatskim promjenama već uzimaju jedan posto od bruto društvenog proizvoda (BDP) EU-a što bi se do 2050. moglo popeti i na 2,3 posto.
Osiguravatelji pak navode da bi u nekim zemljama kumulativan gubitak u BDP-u mogao iznositi i sedam posto u najizloženijim zemljama.
“Mislim da sada imamo dovoljno dokaza da znamo kako prilagođavanje potrošnje za zaštitu od klimatskih promjena nije luksuz. Moramo djelovati i to ima posljedice kako za europski tako i za nacionalne proračune, no ako ne djelujemo plaćat ćemo još i više”, ustvrdio je za Politico Hoekstra.
Bruxelles je početkom ove godine procijenio da bi trebalo ulagati svake godine 70 milijardi eura u prilagodbu kao što su mjere za sprečavanje poplava ili hlađenje u urbanim sredinama. Trenutačno zemlje članice ukupno troše oko 29 milijardi eura godišnje dok štete na infrastrukturi i materijalnim dobrima zbog klimatskih nepogoda godišnje dosežu u prosjeku 45 milijardi eura.
Hoekstra priznaje da mnoge zemlje članice imaju fiskalne glavobolje, no inzistira da ulaganje sada sprečava puno veće glavobolje u budućnosti.
Nedavna analiza think-tanka Institut za svjetske resurse pokazuje da se svaki dolar uložen u mjere prilagodbe kroz deset godina vraća u vrijednosti 10 dolara koristi od tog ulaganja. Ujedinjeni narodi pak procjenjuju da milijardu dolara investirano u zaštitu obale može spriječiti štetu od 14 milijardi dolara.
Hoekstra kaže da vlade koje se ne odluče za takva ulaganja ne smiju biti iznenađene ako raste broj površina koje neće biti moguće osigurati dok će ekonomska šteta samo rasti.
Po njegovim riječima, Bruxelles i zemlje EU-a su poboljšale planiranje reakcija u slučaju ljetnih klimatskih katastrofa, pa je tako na raspolaganju na stotine vatrogasaca raspoređenih u najrizičnijim područjima.
“Imamo gotovo 800 vatrogasaca koji mogu biti fleksibilno raspoređeni tamo gdje pođe po zlu”, istaknuo je.
Europska komisija trenutačno priprema paket mjera za europsku klimatsku otpornost koji bi trebao ugledati svjetlo dana u listopadu ili studenome.
Jedna od tih mjera bit će i jasno određivanje tko je za što odgovoran, pa tako i tko je odgovoran za gašenje požara, tko za financiranje, tko za sadnju stabala u gradovima i tko za zdravstvenu skrb o starijima.
Pročitajte još:
Bruxelles želi osigurati da se mjere prilagodbe provedu u nacionalnim politikama što znači da će se pratiti rad na klimatskoj otpornosti na svakom koraku donošenja odluka vezanih za ulaganje u infrastrukturu, oblikovanje zakona i slično.
“Čak i kada bi sutra zaustavili sve stakleničke emisije imali bi ispred sebe još niz dosta grubih ljeta. Ne možemo nastaviti raditi isto i očekivati da će rezultati biti drugačiji. Već smo imali dovoljno provjera u stvarnosti i znamo što nas čeka u 2027. ili 2028. godini”, poručio je Hoekstra.
