Europske kompanije bilježe najbolju sezonu zarada u gotovo četiri godine, a važnije od same ukupne stope rasta jest činjenica da se oporavak više ne oslanja samo na energetiku.
Prema podacima LSEG Institutional Brokers’ Estimate System (I/B/E/S), dobit kompanija iz indeksa STOXX 600 u drugom tromjesečju trebala bi biti 24,1 posto veća nego godinu ranije.
Do 19. kolovoza rezultate su objavile 282 kompanije iz indeksa STOXX 600, a njih 59,9 posto nadmašilo je očekivanja analitičara.
Energetski sektor i dalje ima najveći doprinos. Dobit energetskih kompanija trebala bi biti čak 138,6 posto veća nego lani, dobrim dijelom zbog viših cijena energenata i poremećaja na tržištu nafte.
Međutim, kada se energetika potpuno izbaci iz izračuna, dobit kompanija iz STOXX-a 600 i dalje raste oko 13,1 posto. Upravo je ta brojka važnija za procjenu stvarnog stanja europskog korporativnog sektora.
Industrijske kompanije trebale bi ostvariti rast dobiti od oko 18,1 posto, a bolji rezultati stižu i iz dijela tržišta koji je proteklih godina bio pod pritiskom skupih energenata i slabe industrijske potražnje. Među kompanijama koje su nadmašile očekivanja bili su Geberit i FLSmidth.
Istodobno se očekuje rast prihoda STOXX-a 600 od oko 11,2 posto. To je važan detalj jer pokazuje da veća dobit nije samo rezultat rezanja troškova i povećanja marži, nego da raste i sama prodaja kompanija.
Bolji rezultati mijenjaju i investicijsku priču o Europi. Europske dionice godinama su se smatrale jeftinijom alternativom Wall Streetu, ali taj diskont često nije bio dovoljan da privuče veći kapital jer je američko tržište nudilo snažniji rast dobiti i dominantne tehnološke kompanije.
STOXX 600 trenutačno se trguje po približno 15 puta očekivanoj dobiti u sljedećih 12 mjeseci, dok je usporedivi omjer za S&P 500 oko 20,4. Europske dionice tako su po tom kriteriju oko 26 posto jeftinije od američkih.
Razlika je u tome što Europa sada uz nižu valuaciju ponovno dobiva i rast zarada. To ne znači da je sustigla Wall Street, posebno kada se uzme u obzir snažan američki tehnološki i AI ciklus, ali se argument za europske dionice više ne svodi samo na to da su jeftine.
Promjena se počinje vidjeti i u kretanju kapitala. Europski dionički fondovi u tjednu zaključno s 12. kolovoza privukli su oko 2,44 milijarde dolara neto priljeva, najviše od veljače, dok su u sljedećem tjednu priljevi dosegnuli oko 4,7 milijardi dolara.
Sve to događa se u okruženju koje europskim kompanijama nije osobito naklonjeno. Troškovi energije ponovno su važan rizik, prinosi na državne obveznice porasli su, a gospodarski rast u najvećim europskim državama ostaje slabiji nego u SAD-u.
Pročitajte još:
Zato je aktualna sezona zarada značajnija nego što sama brojka od 24,1 posto sugerira. Ključna promjena je to što rast više nije ograničen na energetiku, nego se širi prema industriji i drugim cikličkim sektorima, dok istodobno rastu i prihodi.
Ako se taj trend zadrži i u drugoj polovici godine, Europa bi investitorima mogla postati zanimljiva ne samo zato što je jeftinija od Wall Streeta, nego zato što joj se nakon duljeg razdoblja napokon popravlja i temeljna priča o rastu dobiti.
