Razne pretplate postale su neizostavan dio svakodnevice. Model koji korisnicima omogućuje kontinuiran pristup proizvodu ili usluzi, a tvrtkama donosi stabilniji prihod, posljednjih je godina doživio pravi procvat, a posebno kada je riječ o filmovima, sportskim prijenosima ili glazbi.
No, kako broj pretplata raste, raste i pitanje što smo sve spremni platiti.
Podaci Eurostata pokazuju da je gotovo svaki treći korisnik interneta u Europskoj uniji, njih 32,7 posto, tijekom 2025. godine plaćao pretplatu na streaming filmova, serija ili sportskih događaja.
Time je upravo ova vrsta pretplate bila najpopularnija među četiri promatrane kategorije.
Streaming glazbe također je privlačio velik broj korisnika – 23 posto internetskih korisnika u EU imalo je plaćenu pretplatu.
S druge strane, znatno je manje onih koji izdvajaju novac za online vijesti, novine i časopise, njih 7,2 posto, dok je na usluge streaminga igara bilo pretplaćeno svega 6,1 posto korisnika.
Razlike među državama članicama pritom su velike. Najveći udio onih koji plaćaju streaming filmova, serija ili sportskih sadržaja zabilježen je u Irskoj, gdje je takvu pretplatu imalo 63,9 posto korisnika interneta. Slijede Danska sa 61,1 posto i Nizozemska s 59,2 posto.
Na drugom kraju ljestvice nalazi se Bugarska, u kojoj je za takve usluge plaćalo svega 9,3 posto korisnika interneta.
Niske udjele bilježe i Slovenija s 13,7 posto, Latvija sa 16,7 posto te Litva sa 17,4 posto. Podaci tako pokazuju da streaming, iako sveprisutan, nije jednako popularan u svim dijelovima EU-a.
Promatrajući Hrvatsku, ona je među državama EU-a s vrlo niskim udjelom korisnika koji plaćaju pretplate za streaming glazbe — takvu je pretplatu imalo samo osam posto korisnika interneta, što je jedan od najnižih udjela u EU.
Pročitajte još:
Kada su u pitanju pretplate za streaming filmova i serija, 13,1 posto korisnika interneta u Hrvatskoj bira tu opciju, prema Državnom zavodu za statistiku (DZS).
U konačnici, širenje pretplatničkog modela mijenja način na koji razmišljamo o potrošnji. Iznosi koji pojedinačno djeluju neznatno mogu s vremenom postati značajan dio kućnog budžeta, osobito kada se broj usluga povećava. Zato se vrijednost pretplate ne bi trebala mjeriti samo cijenom, već i time koliko je često koristimo i koliko nam je doista potrebna.
3 Odgovora
Niska stopa pretplata za streaming glazbu u Hrvatskoj (8 %) otkriva da korisnici ne vide dovoljnu vrijednost; hoće li pružatelji sadržaja prilagoditi ponudu i time povećati udio pretplatnika?
Samo 13,1 % korisnika interneta u Hrvatskoj plaća pretplatu za filmove i serije, pa će ukupni pritisak na kućni budžet od streaming usluga ostati relativno mali.
Razlika između Irske (63,9 % pretplatnika) i Bugarske (9,3 %) pokazuje koliko ekonomske i kulturne varijable utječu na potrošnju digitalnog sadržaja u EU.