Poslodavci već digitalno špijuniraju više od trećine radnika u EU-u

Koliko je zaposlenik proveo u pojedinoj aplikaciji, koliko su trajali njegovi pozivi, gdje se nalazi, kojom brzinom obavlja zadatke i što piše u poslovnoj elektroničkoj pošti – sve se to danas može pratiti. Tehnologija koja se naglo proširila tijekom pandemije ostala je u uporabi i nakon povratka u urede, pa sve više poslodavaca raspolaže detaljnim podacima o radnom danu svojih zaposlenika, pa i kad rade na daljinu.

Associated Press piše kako su poslodavci oduvijek nadzirali radnike, no razvoj umjetne inteligencije i analitike podataka omogućio im je stvaranje opsežnih digitalnih dosjea. Oni se mogu koristiti za sankcioniranje zaposlenika, ali i za procjenu ili predviđanje njihova ponašanja, upozorila je Wilneida Negrón, direktorica istraživanja i javnih politika organizacije Coworker.

Radno vrijeme 37 posto zaposlenih u Europskoj uniji već se prati digitalnim alatima, a gotovo četvrtini radnika raspored određuje automatizirani sustav. Podaci se temelje na odgovorima više od 70 tisuća zaposlenih iz svih 27 članica EU-a i pokazuju da digitalni nadzor više nije obilježje samo dostavnih platformi, logistike i rada na daljinu. Ušao je u redovno poslovanje tvrtki i počeo preuzimati dio poslova koje su donedavno obavljali menadžeri.

Istraživanje je proveo Zajednički istraživački centar Europske komisije, a obuhvatilo je više načina praćenja radnika: od evidentiranja radnog vremena i ulazaka u poslovne prostore do nadzora aktivnosti na računalu, lokacije, brzine rada i načina obavljanja zadataka. Europska komisija navodi da 24 posto radnika raspored rada dobiva automatski, bez izravne odluke nadređene osobe.

Još veći opseg uporabe takvih sustava pokazuje OECD-ovo istraživanje provedeno među više od šest tisuća menadžera u Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Španjolskoj, Sjedinjenim Američkim Državama i Japanu. U četiri obuhvaćene članice EU-a 79 posto tvrtki koristi barem jedan digitalni alat za davanje uputa, nadzor ili ocjenjivanje zaposlenika.

Softver za nadzor radnika koristi prosječno 67 posto tvrtki u tim europskim zemljama, od 64 posto u Njemačkoj do 71 posto u Francuskoj. U SAD-u je udio dosegnuo 90 posto, dok u Japanu iznosi 32 posto.

Softveri pomažu menadžerima u donošenju odluka

Pojam algoritamskog upravljanja pritom ne podrazumijeva nužno umjetnu inteligenciju. Obuhvaća svaki softver koji potpuno ili djelomično preuzima menadžerske poslove, primjerice raspoređuje smjene i zadatke, prati završetak posla, mjeri radno vrijeme i brzinu, analizira pozive i elektroničku poštu, evidentira lokaciju ili procjenjuje učinak zaposlenika.

Europske tvrtke najčešće prate podatke izravno povezane s poslom, poput radnog vremena, brzine i dovršavanja zadataka. Rjeđe prikupljaju osjetljivije podatke iz razgovora i poruka, informacije o lokaciji te podatke o umoru, budnosti ili zdravstvenom stanju zaposlenika.

Menadžeri uglavnom smatraju da im takvi alati pomažu. Oko 60 posto ispitanika u OECD-ovu istraživanju ocijenilo je da je softver poboljšao kvalitetu njihovih odluka jer im daje više informacija i omogućuje brže reagiranje. Isti udio smatra da zbog uvođenja takvih sustava menadžerima postaju važnije analitičke i digitalne vještine, a 32 posto ističe rast važnosti komunikacije, empatije, aktivnog slušanja i rješavanja sukoba.

Istodobno, gotovo dvije trećine menadžera koji koriste algoritamsko upravljanje uočava barem jedan ozbiljan problem. Njih 28 posto ne zna tko snosi odgovornost kada sustav donese pogrešnu odluku, 27 posto ne može jednostavno objasniti logiku njegovih preporuka, a isti udio smatra da nisu dovoljno zaštićeni fizičko i mentalno zdravlje radnika.

Najnovija analitička podloga Europske komisije za pripremu propisa o kvalitetnim radnim mjestima pokazuje da intenzitet nadzora ima mjerljive posljedice. Među zaposlenicima koji su izloženi visokom intenzitetu praćenja, odnosno najmanje sedam različitih oblika nadzora, 41,1 posto navodi da je stalno pod stresom. Među radnicima koji nisu digitalno nadzirani taj udio iznosi 21,9 posto.

Trećina britanskih poslodavaca prati internetske aktivnosti svojih zaposlenika

S povećanjem nadzora smanjuje se i utjecaj zaposlenika na organizaciju vlastitog posla. U skupini bez algoritamskog praćenja 57,7 posto radnika smatra da ima velik utjecaj na redoslijed obavljanja zadataka. Kod zaposlenika izloženih intenzivnom nadzoru taj udio pada na 46,8 posto.

Razlika se vidi i u izostancima. Povećanje bolovanja tijekom prethodne tri godine zabilježilo je 18,6 posto organizacija koje koriste algoritamsko upravljanje, u usporedbi s 14,5 posto onih koje ga ne koriste.

Ipak, istraživanje JRC-a objavljeno u lipnju 2026. pokazuje da nisu svi oblici nadzora jednako problematični. Praćenje aktivnosti na računalu ima uglavnom blage ili neutralne veze s kvalitetom radnih uvjeta. Fizičko praćenje zaposlenika kamerama, GPS-om i nosivim senzorima mnogo je jasnije povezano s manjom samostalnošću, intenzivnijim radom, slabijom mogućnošću prilagodbe radnog vremena i češćim radom u nepovoljnim terminima.

Koliko su takvi alati već rašireni pokazuje i britansko istraživanje Chartered Management Institutea među nekoliko stotina menadžera. Prema podacima koje je objavio Guardian, trećina britanskih poslodavaca prati internetske aktivnosti svojih zaposlenika, a svaki sedmi snima ili naknadno pregledava njihove zaslone.

Među organizacijama za koje su menadžeri znali da provode nadzor, njih 35 posto pratilo je poslovnu elektroničku poštu. Digitalni nadzor na službenim uređajima podržalo je 53 posto menadžera, dok mu se 42 posto protivilo, najčešće zato što narušava povjerenje, ne poboljšava učinak ili može dovesti do nepravednog ocjenjivanja i kažnjavanja zaposlenika. Svaki šesti razmotrio bi promjenu posla kada bi njegova tvrtka uvela takav nadzor.

Među poznatijim primjerima je PwC, koji je uveo sustav „semafora” i podatke s kartica za ulazak te povezivanja na poslovni Wi-Fi počeo koristiti za provjeru dolaze li zaposlenici u ured najmanje tri dana tjedno.

Associated Press upozorava i da se mogućnosti praćenja nalaze u programima koje tvrtke već koriste, uključujući Microsoft Office i Zoom. Poslodavac može uključiti pojedine funkcije za praćenje aktivnosti, dok zaposlenik ne mora uvijek jednostavno utvrditi koji se podaci o njemu bilježe.

U Hrvatskoj nadzor uz zakonitu i opravdanu svrhu

U Hrvatskoj poslodavci ne mogu proizvoljno nadzirati zaposlenike. Agencija za zaštitu osobnih podataka navodi da svaki nadzor mora imati zakonitu i posebno opravdanu svrhu te biti nužan, transparentan i razmjeran.

Zaposlenici moraju unaprijed dobiti informaciju o tome koji se podaci prikupljaju, zašto se prikupljaju, tko provodi nadzor i koliko on traje. Praćenje poslovne elektroničke pošte trebalo bi se, ako je moguće, ograničiti na podatke o prometu i vremenu komunikacije, a ne na njezin sadržaj. Uvid u sadržaj mogu opravdati samo iznimne okolnosti, poput sigurnosnog incidenta, povrede radne obveze, odavanja poslovnih podataka konkurenciji ili sumnje na zlostavljanje na radnom mjestu.

Europska komisija procjenjuje da se automatizirani sustavi za ocjenjivanje učinka već primjenjuju na između 18 i 25 posto radnika u EU-u. Takvi sustavi mogu predlagati tko bi trebao dobiti povišicu ili napredovanje, zbog čega Komisija razmatra dodatna pravila o transparentnosti i ljudskom nadzoru algoritamskih odluka.