Oporezivanje naslijeđene imovine datira još iz Rimskog carstva koje je prikupljalo pet posto vrijednosti onoga što je osoba naslijedila kako bi se financiralo umirovljene vojnike.
U sadašnje doba ta je praksa raširena, pa 24 od 35 analiziranih europskih zemalja ubire porez na naslijeđenu ili darovanu imovinu. Među njima je i Hrvatska.
No, kako napominje think-tank Tax Foundation, taj porez ne vrijedi svugdje za sve, odnosno postoje iznimke, pa je to slučaj i u Hrvatskoj.
Postoji i vrsta poreza koja se prikuplja na samu imovinu umrle osobe i plaća se od vlasništva imanja, no to je rjeđi slučaj. Uobičajeno je da se naplaćuje porez na vrijednost imovine koji moraju onda platiti osobe koje su imovinu naslijedile.
Porez na darovanu imovinu se, logično, naplaćuje kada se radi o prijenosu imovine žive osobe.
Komplikacija može nastati ako imovina potpada pod dvije jurisdikcije koje primjenjuju različite poreze. Tada je moguće dvostruko oporezivanje, a Europska unija (EU) je postavila mehanizme koji onemogućavaju ili ublažavaju dvostruko oporezivanje ako takva situacija nastane.
No, kako se navodi u analizi, premda može za države biti privlačno naplaćivati tu vrstu poreza jer se ona vidi i kao način ublažavanja nejednakosti u bogatstvu, postoji i negativan učinak na poduzetničku aktivnost, štednju ili sam rad. Stoga, dodaje se, možda vrijedi razmisliti da se njega umanjuje umjesto da ga se proširuje.
Stope poreza ovise vrlo često o obiteljskoj bliskosti osoba koje nasljeđuju ili o veličini naslijeđa.
U Francuskoj, primjerice, postoje različite stope ovisno o tome je li riječ o potomcima ili precima, naslijeđivanju među braćom i sestrama, krvnom srodstvu do četvrtog koljena i ostalim osobama. Čak i kod naslijeđa za potomke i pretke te braću i sestre na veće iznose novca ili vrijednosti naplaćuju se više stope.
U Hrvatskoj je stopa četiri posto vrijednosti imovine, no njega ne plaćaju pripadnici uže obitelji koji su u ravnoj liniji s ostaviteljem ili darovateljem, kao i posvojenici i posvojitelji.
U Belgiji, Španjolskoj i Švicarskoj stope ovise o regijama, a većina europskih zemalja ne oporezuje naslijeđe ispod određene vrijednosti.
Pročitajte još:
Ovakvu vrstu poreza u EU nemaju Austrija, Cipar, Estonija, Latvija, Malta, Rumunjska, Slovačka i Švedska iako se u nekima od tih zemalja može primijeniti druga vrsta poreza kao što je porez na dohodak ili kapitalnu dobit.
U Njemačkoj stopa varira između sedam i 50 posto, a u Sloveniji između sedam i 39 posto. No, i u Sloveniji članovi najuže obitelji ga ne plaćaju.
